Što donosi 2074. godina?

Nogomet će za 50 godina i dalje ostati dominantan sport u Hrvatskoj, no čekaju nas velike promjene

Croatia osiguranje
Foto: Marko Prpić/Pixsell
Croatia osiguranje
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Croatia osiguranje
14.10.2024.
u 10:36
Prof. dr. sc. Zrinko Čustonja i prof. dr. sc. Feđa Vukić podijelili su svoja razmišljanja o tome što nas u idućih 50 godina čeka na području sporta i kulture
Pogledaj originalni članak

Kada bismo vas pitali kako vidite sebe i svoju okolinu za 50 godina, što biste nam rekli? Razmislite malo, probajte si predočiti par scenarija i zapamtite ih. Sada se vratite u 2019. godinu, prije pandemije, lockdowna, rata u Ukrajini, potresa u Zagrebu i Petrinji… Kakvi bi bili vaši odgovori? Sigurni smo, puno drugačiji, možda malo optimističniji, malo manje fokusirani na sigurnost i više na osobne želje. Ovih dana vodili smo zanimljiv razgovor s dvojicom izvanrednih stručnjaka upravo na temu hrvatske budućnosti, teme koja je posljednjih godina predmeti brojnih rasprava. Naši sugovornici, prof. dr. sc. Zrinko Čustonja i prof. dr. sc. Feđa Vukić podijelili su svoja razmišljanja o tome što nas čeka u idućih 50 godina u tim ključnim društvenim područjima.

Foto: Marko Prpić/Pixsell
Prof. dr. sc. Feđa Vukić Rođen u Zadru 1960. godine. Diplomirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru, 1984. Stručno se usavršavao tijekom 1994. i 1995. godine na The Wolfsonian Foundation Research Center / Florida International university, Miami Beach, SAD. Doktorirao u znanstvenom području teorija dizajna na Univerzitetu u Ljubljani. Na Arhitektonskom fakultetu, Studiju dizajna u Zagrebu predaje od 1994. godine.

Budućnost hrvatske kulture

Već na početku razgovora dotaknuli smo se pitanja kako će se kultura i kreativna industrija razvijati u nadolazećim desetljećima. Feđa Vukić je odmah istaknuo sve veću prisutnost digitalnih tehnologija u kreativnom stvaralaštvu, što vidimo i danas. “Već sada stvaramo više u digitalnom nego u fizičkom prostoru jer su alati stvaranja posve digitalizirani”, rekao je Vukić, naglašavajući da je digitalni prostor postao dominantan u kreativnim procesima. Kako tehnologije napreduju, očekuje se da će kultura u većim urbanim središtima sve više odražavati globalne trendove, dok će se tradicionalni kulturni elementi odražavati prije svega u manjim, lokalnim zajednicama.

Razmišljajući o budućnosti hrvatske autentičnosti, Vukić smatra da će autentičnost opstati, ali u malom omjeru, unutar zajednica koje su ukorijenjene u tradiciji. “Kultura i umjetnost su istovremeno važni čimbenici homogenosti zajednice, ali i transformatori društva”, naglasio je, dodajući kako će Hrvatska svjedočiti hibridizaciji kultura i razmjeni ideja uslijed novih demografskih promjena. Razgovor o budućnosti hrvatske kulture, umjetnosti i sporta otvara brojna pitanja o izazovima i mogućnostima koje donosi sljedećih 50 godina. Kako Feđa Vukić naglašava, tehnologija već danas mijenja način stvaranja umjetnosti, a digitalni prostor preuzima primat u kreativnim industrijama. No, pitanje hoće li ta promjena zauvijek izbrisati tradicionalne oblike kulture ili će se oni održati unutar manjih, lokalnih zajednica. U tom kontekstu, očekuje se da će se globalni trendovi i lokalna autentičnost međusobno ispreplitati.

Vukić ističe važnost “hibridizacije lokalnih tradicija” s novim idejama koje će donijeti nove generacije i demografske promjene. S obzirom na to, Hrvatska bi mogla postati kulturno bogatija nego ikad, ali će autentičnost biti očuvana samo u malim sredinama. Međutim, to ne mora nužno značiti gubitak. Tradicionalna kultura, kako on vidi, može se razvijati i kroz fuziju s novim tehnologijama, omogućujući kreativniji izraz i širu publiku. Umjetnost, umjesto da postane žrtva tehnološkog napretka, može iskoristiti njegove potencijale kako bi pronašla nove načine povezivanja s publikom.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Prof. dr. sc. Zrinko Čustonja Zrinko Čustonja rođen je 2. svibnja 1979. godine u Virovitici. Osnovnu i srednju školu završio je u Kutini. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet za fizičku kulturu, upisao je 1997. godine, gdje je u srpnju 2002. godine i diplomirao. Doktorski studij upisao je 2005. godine na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Doktorski rad obranio je 10. svibnja 2012. godine i time stekao naslov doktor društvenih znanosti, znanstvenog polja odgojnih znanosti – grana kineziologija.

Nogomet i dalje najpopularniji

Nastavili smo razgovor o sportu, gdje je Zrinko Čustonja podijelio svoje viđenje o ulozi sporta kao glavnog “ambasadora” Hrvatske. “Sport je već desetljećima jedan od najjačih promotora Hrvatske na globalnoj sceni”, rekao je, podsjećajući na uspjehe naših sportaša na Olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima. Međutim, upozorio je na to da će budućnost sporta ovisiti o sustavnom i strateškom razvoju, a ne samo o ingenioznosti pojedinaca. Ako uspijemo unaprijediti sportski sustav, Hrvatska će i dalje imati priliku biti među najboljima u svijetu, ali, bez tog razvoja, vrhunski rezultati mogli bi postati rjeđi. Pitanje koje nas je posebno zanimalo bilo je hoće li nogomet i dalje zadržati svoju dominantnu ulogu. Čustonja je uvjeren da hoće. “Nogomet će i dalje biti najpopularniji sport, s najviše djece i mladih koji se njime bave”, istaknuo je, naglašavajući važnost daljnje izgradnje infrastrukture i unapređenja trenerskih sustava. Međutim, ako ne bude promjena, i nogomet bi mogao biti ugrožen od novih sportova koji će se pojavljivati. S obzirom na ubrzani razvoj tehnologije, zanimalo nas je hoće li virtualni sportovi zamijeniti fizičku aktivnost. Oba su sugovornika bila suglasna da će VR i proširena stvarnost imati velik utjecaj, ali fizička aktivnost i iskustvo bavljenja sportom neće nestati.

Čustonja je optimistično predvidio porast tjelesne aktivnosti među stanovništvom Hrvatske, što će dugoročno pridonijeti zdravijem i aktivnijem društvu. S druge strane, Čustonja ističe koliko je važno strateški promišljati o razvoju sporta. Bez dugoročne vizije i ulaganja, Hrvatska će se teško održati na svjetskoj sportskoj sceni. Međutim, optimizam proizlazi iz snažnog temelja: hrvatski sportaši i dalje ostvaruju vrhunske rezultate, a sve više građana postaje svjesno važnosti tjelesne aktivnosti. Uz rast popularnosti virtualnih sportova i e-sporta, Čustonja vjeruje da će fizička aktivnost ostati ključna, a tehnologija će samo obogatiti iskustvo gledanja i bavljenja sportom. Sport i kultura mogli bi postati glavni ambasadori Hrvatske u svijetu, ali samo ako strateški iskoristimo prilike koje nam nudi budućnost. Digitalizacija, nove tehnologije i globalizacija donose izazove, ali i nevjerojatne prilike za rast i inovacije u oba područja.

Paviljon “Hrvatska 2074.”

Projekt paviljona „Hrvatska 2074.“, u kojem su sudjelovali brojni stručnjaci i znanstvenici, pokazuje tri scenarija budućnosti: optimističan, realističan i pesimističan. Posjetitelji, uključujući mnoge mlade, potaknuti su da razmišljaju o budućnosti Hrvatske kao o rezultatu naših današnjih odluka, čime se jača svijest o individualnoj i kolektivnoj odgovornosti. U razdoblju od 10. rujna do 10. listopada paviljon je privukao više od 11.600 posjetitelja, a provedena anketa među njima otkriva zanimljive uvide u percepciju budućnosti Hrvatske. Na pitanje kako će Hrvatska izgledati za pedeset godina, mišljenja su bila podijeljena. Većina ispitanika, njih 51%, odabralo je realističan scenarij. S druge strane, 30% ispitanika izrazilo je pesimističan stav, vjerujući da će budućnost donijeti negativne promjene ili stagnaciju. Ipak, 19% ispitanika odabralo je optimističan scenarij, nadajući se boljoj i svjetlijoj budućnosti. Drugo pitanje u anketi istraživalo je koliko građani smatraju da mogu sami utjecati na bolju budućnost Hrvatske. Najveći dio ispitanika, njih 40%, smatra da možemo djelomično utjecati na promjene, dok 28% vjeruje da mogu prilično doprinijeti boljitku. Manji dio, 13%, izrazio je uvjerenje da imamo veliki utjecaj, dok 11% smatra da možemo vrlo malo promijeniti. Najmanji udio, 7%, vjeruje da nemamo nikakav utjecaj na buduće događaje.

Ovaj zanimljiv razgovor mogao je trajati još satima, a moramo priznati da smo i sami promijenili odgovor na prvo pitanje koje smo vam postavili. Iako nas čeka digitalna budućnost, u kojoj će virtualna stvarnost i umjetna inteligencija imati sve važniju ulogu, naši sugovornici optimistično gledaju na budućnost Hrvatske. Kultura i umjetnost neće nestati, naprotiv, evoluirat će u iskustvo u kojem će tehnologija pružiti nove mogućnosti za kreativnost, a lokalne zajednice sačuvat će autentičnost. Na sličan način sport će nastaviti biti naš ponos i važan ambasador Hrvatske, ispunjen talentiranim sportašima koji nastavljaju graditi hrvatski sportski identitet. Unatoč izazovima koje nosi budućnost, dok smo razgovarali o mogućim scenarijima za budućnost, osjetio se optimizam u riječima oba sugovornika. Vjerujemo da će Hrvatska 2074. godine biti zemlja u kojoj kreativnost, inovacije i sport žive u harmoniji. Bit ćemo zajednica koja cijeni tradiciju, ali i s hrabrošću prihvaća nove tehnologije i prilike, stvarajući jedinstvenu budućnost i za kulturu i za sport.

Sadržaj nastao u suradnji s Croatia osiguranjem.

Pogledajte na vecernji.hr