Kolumna

Nordijski poučak: povjerenje u državu i sustav rađa i 'baby boom'

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Bolje biti spreman na vrijeme kupovinom cvijeća dan prije Valentinova
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Dubrovnik: Postavljen konop i znakovi koji usmjeravaju ljude za gradsku jezgru
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: Dora Pletikosa svojim glasom uljepšala je poslijepodne u središtu grada
20.04.2022.
u 15:39
U koroni su mnogi postali svjesni (dis)balansa privatnog života i posla te da je on ključan za ispunjen život, u koji se onda rado uvode djeca
Pogledaj originalni članak

Jednom se jedan visokopozicionirani član Stožera za borbu protiv koronavirusa našalio, rekavši da bi mjere socijalnog distanciranja najbolje djelovale da se uvedu u obiteljima, da se članovi razdvoje. Ima u šali dosta istine – godine ograničenog kretanja i zatvaranja u stanove i kuće testirale su toleranciju, bacale novo svjetlo na partnere, rezultirale čvršćim vezama, ali i razvodima, a nažalost i povećanim nasiljem. No, očito, može se i drugačije, samo je pitanje s kakvim društvom ulazimo u pandemiju, kao i u bilo koju kriznu situaciju. Nordijske zemlje bilježile su raspade obitelji, ali isto tako i – vrlo neuobičajeno za zemlje koje su desetljećima kuburile s natalitetom – skok novorođenih.

Nije to došlo samo od sebe – te države dočekale su krizno razdoblje ne samo s višim standardom, što je zacijelo pridonijelo tomu da se građani, suočeni s pauzom u poslovnom svijetu, odluče imati djecu. No nije samo to uzrok. Da jest, onda bi, primjerice, i Švicarska imala sličan trend, a ne bi bilježila smanjenje broja rođenih. U nordijskim zemljama postoji još jedna bitna razlika – povjerenje u državu i njezin sustav.

Od 18. godine, stanovnici tih zemalja vrlo hrabro uskaču u, uvjetno rečeno, samostalan život, i tada država preuzima dio odgovornosti i davanje benefita za koje u drugim zemljama treba kucati na vrata roditeljskog doma. Ta snažna društvena mreža daje dodatnu sigurnost u krizi. No tu je i pitanje (dis)balansa privatnog života i posla, kojega su mnogi postali svjesni tek za vrijeme rada od kuće te da je ono ključno u vođenju ispunjenog života, u koji se onda rado uvode djeca. Pitanja su to koja treba uzeti u obzir i pri svakoj drugoj krizi, ali i kad se govori o padu nataliteta koji pogađa Hrvatsku, ali i druge europske države.

Hrvatska je, iznenađujuće, prošla relativno dobro u pandemiji – nije zabilježen pad, već lagani rast rođenih. Nije se detaljnije studiralo zašto je tomu tako, ali ako uzmemo u obzir nordijske zemlje i njihove razlike, onda bi se ipak moglo reći da je država uskočila, novcem i razumnim mjerama, i stvorila određenu sigurnosnu mrežu koja nije ljude zarobila u strahu od budućnosti i natjerala ih da žive iz dana u dan, bez nade i planova, u svijetu u kojem rođenje djeteta izgleda utopija.

Video: S ovim trikom zaspat ćete za pet minuta!

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 17

ST
Startrack
16:21 20.04.2022.

Naivan text. To radi kod nordijske rase gdje su ljudi sa solidnim IQ i nisu skloni prevarama. Pola balkaca bi sjedila na socjali i svi crnci.

Avatar Dokman
Dokman
16:08 20.04.2022.

Jest baby boom u Europi sa tim dotacijama, ali samo kod imigranata sa bliskog istoka. Bijele europljanke su napredne i progresivne, one jako paze na svoje reproduktivno "zdravlje", one imaju psa, mačku i privremene partnere. Vole putovati zaboravih...

Avatar Džubertar
Džubertar
15:55 20.04.2022.

Hrvatska je imala već jednom takav sustav pa su ga Tuđman i Slobo odlučili srušiti. Sada Hrvatska gubi po pola milijuna ljudi u 10 godina i realno će nestati do kraja stoljeća ako ju u međuvremenu ne podijele veće zemlje kao i uvijek do sada.