Inina rafinerija u Sisku trebala bi postati rafinerija za biogoriva, što će toj kompaniji donijeti novu ulogu na hrvatskom, ali i regionalnom tržištu.
Novac za taj projekt (nije rečeno kolika mu je vrijednost) Ina bi trebala dobiti iz hrvatske kvote europskog programa oporavka i otpornosti, iz kojega su Hrvatskoj namijenjene 6,3 milijarde eura.
Najprije infrastruktura
Vlada je jučer predstavila nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, prema kojemu će se ta sredstva odobravati, a o čijem sadržaju tjednima pregovara s Europskom komisijom.
Tek će se u srpnju znati hoće li hrvatski reformski i investicijski paket dobiti zeleno svjetlo u Bruxellesu, a o detaljima nacrta jučer su govorili premijer Andrej Plenković i njegovi ministri. Osim biorafinerije u Sisku, kao važan i velik projekt ministar Tomislav Ćorić izdvojio je plan tvrtke Rimac da sagradi električne automobile bez vozača, koji će biti sastavni dio javnog prijevoza grada Zagreba.
Prema nekim informacijama, Vlada za Rimčev projekt traži 1,5 milijardi kuna iz europskog fonda, a osim za nova vozila sredstva bi išla i u gradsku infrastrukturu, koja bi nizom senzora i kamera trebala podržati vožnju bez vozača. Najprije bi u realizaciju mogli ići projekti iz vodne i komunalne infrastrukture koji već posjeduju građevinske dozvole, a čija se vrijednost procjenjuje na 6,5 milijardi kuna. Inače, procedura je takva da države prvo dobivaju 13 posto akontacije, a dodatne uplate išlebi dva puta godišnje kako projekti budu odmicali.
– Ideja je da minimalno 20 posto sredstava bude usmjereno na digitalnu tranziciju, minimalno 37 posto na zelenu tranziciju – kazao je premijer i podsjetio na to da je Hrvatska za idućih deset godina dobila 24,5 milijardi eura.
To je 12 posto BDP-a iz proračuna za 2020. Toliko nitko nije dobio. Kada tome pridodamo oko 5,3 milijarde eura iz okvira 2014.
– 2020., to znači da ćemo u ovom periodu imati na raspolaganju 30 milijardi eura, koje će biti uložene u hrvatsko gospodarstvo – kazao je Andrej Plenković.
No, da bi se koristila ta sredstva, nužna je provedba reformi koje ne bi smjele negativno utjecati na politiku klimatskih promjena, a one moraju pridonijeti zaštiti voda, kružnoj ekonomiji i sprečavati onečišćenja. Vladin je prijedlog da se bespovratnih 6,3 milijarde eura raspodijeli tako da 54% ide gospodarstvu, 10% pravosuđu, 15% obrazovanju i znanosti, 4% tržištu rada, 5% zdravstvu, a 12% obnovi zgrada oštećenih u potresu.
Vlada se obvezala i da će reorganizirati plaće u državnoj i javnoj upravi te zaposliti najmanje 100.000 osoba u nekoliko godina, koje će, po potrebi, dolaziti i iz trećih zemalja. Podijelit će se i 30 tisuća vaučera za cjeloživotno obrazovanje odraslih. Ministar zdravstva kaže da će tim planom 800 milijuna kuna biti namijenjeno za liječenje onkoloških bolesti. Trenutačno vrući problem dugova u zdravstvu, kaže, rješava se pa će veledrogerijama Vlada isplatiti 900 milijuna kuna.
Napredovali u digitalizaciji
Upitan koje je jamstvo da će se opisane reforme provesti kad se godinama neke stvari nisu pomaknule s mjesta, premijer je odgovorio.
– Dosta smo napredovali u pogledu digitalizacije od 2008. godine. Stvari nisu tako banalne kao što sugerirate. Ja vidim da rastu plaće, i to posebno u mandatu naše Vlade. Važno je da se ovaj dokument odobri i da se krene u investicije – rekao je premijer Plenković.
Glavna retorika za uzeti novac je - ulaganje u zelene poduzetničke zone, poslovne inkubatore, digitalizaciju i co-working centre. Mi ćemo 6,3 mlrd eura uložiti i osigurati savršene uvjete za digitalne nomade iz Engleske, Norveške, Francuske, a naši ljudi neka se opijaju pored otpadnih kontejnera Konzumovih trgovina, neka kopaju po kontejnerima zgrada i onda opet kupuju alkohol u Konzumu.