U osvrtu na Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO), iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u četvrtak su kazali da se ne radi o cjelovitom dokumentu te da se čini da su državne kompanije značajnije zastupljene u odnosu na privatni sektor u dijelu koji se odnosi na EU financiranje gospodarskih projekata.
"Očekivali smo bitno više financijskih pokazatelja u dokumentu koji je danas objavila Vlada vezano uz Nacionalni plan za oporavak i otpornost – i dalje se ne radi o cjelovitom dokumentu", istaknuo je predsjednik HUP-a Mihael Furjan, napominjući da se prema dostupnim informacijama čini "da su državne kompanije značajnije zastupljene u odnosu na privatni sektor u dijelu koji se odnosi na gospodarstvo".
HUP ima gotove prijedloge projekata, koji su trebali biti predstavljeni na sastancima koje je Vlada u nekoliko navrata odgađala, navodi Furjan.
"Želimo biti konstruktivni stoga i dalje očekujemo da nas Vlada aktivno uključi u razradu dokumenta, u partnerskom socijalnom dijalogu sa sindikatima, a s ciljem stvaranja što kvalitetnijeg Plana oporavka koji će omogućiti brži izlazak iz krize i učiniti društvo otpornijim i jačim za buduće izazove", poručio je Furjan.
Premijer Andrej Plenković predstavio je danas sažetak NPOO-a za razdoblje od 2021. do 2026., koji sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna. Njegova izrada i dostava Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz EU-ova Europskog mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) od 2021. do 2023. godine.
U okviru RRF-a Hrvatskoj su na raspolaganju bespovratne 6,3 milijarde eura, uz još 3,6 milijardi eura potencijalnih zajmova.
Temeljne komponente Plana oporavka i otpornosti su gospodarstvo; javna uprava; pravosuđe i državna imovina; obrazovanje, znanost i istraživanje; tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo. Osim tih pet područja, tu je i inicijativa "obnova zgrada".
U okviru navedenih komponenti, nalazi se ukupno 22 tematske podkomponente u kojima se pobrojane specifične reforme i investicijske potrebe.
Od ukupne vrijednosti projekata predloženih u NPOO-u, na komponentu "gospodarstvo" odnosi se 54 posto tražene alokacije NPOO-a ili 26,2 milijarde kuna.
Unutar kategorije gospodarstvo planiraju se investicije u energetsku tranziciju za održivo gospodarstvo, unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom te razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma.
Predviđeno je i usmjeravanje sredstava i izravno prema poduzetnicima putem jamstvenih shema, subvencioniranja kamatnih stopa te bespovratnih sredstava.
HGK podržava NPOO i njegovu provedbu
Iz Hrvatske gospodarske komore su istaknuli kako podržavaju NPOO i njegovu provedbu.
U komentaru između ostalog navode kako je NPOO daljnji korak i nužan preduvjet korištenja raspoloživih sredstava i u njemu su prikazane reforme i investicije koje se planiraju provesti do kraja kolovoza 2026. godine.
Premda se plan oporavka za Europu temelji na reformama u javnom sektoru, jasno je da će velike koristi od provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti imati stanovništvo i poduzetnici, ističu iz Komore.
Poduzetnici će moći koristiti i bespovratna sredstva i različite oblike povoljnog kreditiranja, a značajnu korist ostvarit će i kroz sudjelovanje u provedbi pojedinih javnih investicija, primjerice informatičke tvrtke kroz digitalizaciju ili građevinske kroz obnovu zgrada.
Sve to trebalo bi doprinijeti dinamičnijem rastu gospodarstva, pri čemu iz HGK ističu predviđanja navedena u NPOO po kojima bi se "opća stopa zaposlenosti do 2024. trebala povećati na 70 posto, odnosno po kojima će predložene mjere i investicije stvoriti uvjete za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta".
"Zbog svega toga ovaj plan i njegovu provedbu Hrvatska gospodarska komora snažno podržava i nastavit će surađivati do njegova konačnog usvajanja", ističe se u komentaru HGK.
