Ugovori o doživotnom i ugovori o dosmrtnom uzdržavanju u idućem bi razdoblju mogli dobiti konkurenciju u obliku “obrnute hipoteke”. Riječ je o specifičnom kreditnom odnosu umirovljenika i banke, osiguravajućeg društva ili neke treće financijske institucije namijenjenom starijim ljudima kojima odobrena sredstva troše za života, a kredit se vraća nakon njihove smrti prodajom založene imovine.
Poželjno što stariji
Financijaši razmišljaju da “obrnute hipoteke” ponude i hrvatskim umirovljenicima, no prije toga potrebno im je zeleno svjetlo središnje banke i jača regulativa države. Profesor Ekonomskog fakulteta Zagreb Vlado Leko nekoliko je stručnih radova posvetio upravo tom obliku kreditiranja. Leko vjeruje da obrnute hipoteke mogu korisnicima osigurati dostojanstvenu starost, ali i izazvati nezadovoljstvo djece koja su navikla nasljeđivati obiteljsku imovinu netaknutu.
“Dužnici ne moraju vraćati kredit, zadržavaju vlasništvo i nastavljaju živjeti u vlastitom domu i istodobno poboljšavaju svoj životni standard i zdravstvenu skrb”, piše profesor Leko za Lider. Obrnuta hipoteka razvijena je u SAD-u 60-ih godina prošlog stoljeća, odakle se preselila i u Zapadnu Europu. Na Istoku Europe najviše iskustva s obrnutim kreditima imaju Poljaci, koji su ga uveli prije desetak godina, pa je osnivač poljskog Fundusz Hipoteczny DOM-a Robert Majkowski nedavno uključen i u krovnu europsku lobističku organizaciju EPPARG koja pokušava ujednačiti pravila kreditiranja starijih građana. U SAD-u doživotni kredit mogu dobiti stariji od 62, dok je u Europi dob od 55 do 75 godina. Različiti su i uvjeti kreditiranja, a zajedničko im je da novac mogu dobiti ljudi koji imaju znatnu imovinu. Poljaci se, primjerice, uglavnom obraćaju starijim ljudima koji nemaju djece i nasljednika.
Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke vjeruje da je kreditiranje preko obrnute hipoteke jedno od rješenja i za Hrvatsku.
– Znamo da stariji ljudi imaju nekretnine relativno visoke vrijednosti, a kredit temeljen na toj imovini omogućit će im da i dalje nastave živjeti u svojim nekretninama te da ostvare određenu kvalitetu života – ističe Zdeslav Šantić. Taj bankarski analitičar očekuje da će središnja banka postaviti određene regulatorne zahtjeve bankama kako bi se spriječilo da se “nakrcaju” stanovima koje bi preuzimali nakon smrti korisnika kredita.
VIDEO 10 stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi
– Trebat će desetak godina da građani prihvate obrnute hipoteke – kaže Šantić. Guverner središnje banke Boris Vujčić ističe da se nijedna od hrvatskih banaka nije obratila HNB-u s prijedlogom da im se dopusti odobravanje kredita s obrnutom hipotekom.
– Meni je to nova informacija, da bi se banke bavile takvim oblikom kreditiranja – kaže Vujčić.
Obrnute hipoteke posebno su regulirane da bi se zaštitili građani i od banaka i od njih samih jer je to i neki oblik socijalnog kreditiranja. Profesor Vlado Leko piše da se dug vraća jedino od nekretnine koja je pod obrnutom hipotekom te se ne mogu naplatiti iz ostale dužnikove imovine, štednje i slično.
Imovina mora biti vrijedna
Također, otplata kredita ne prenosi se nasljednicima. Prvi i osnovni uvjet za kredit s obrnutom hipotekom jest da umirovljenik ima vrijednu imovinu.
Daje li pod hipoteku kuću ili stan, dužnik mora živjeti u toj nekretnini, brinuti se o njoj, plaćati režije, održavati je, a tek nakon njegove smrti, ili smrti bračnog druga ako se takav kredit ugovori, banka aktivira hipoteku, prodaje nekretninu i naplaćuje svoj kredit. Kredit se može iskoristi jednokratno, kroz mjesečne uplate ili kombinacijom tih oblika. U Sjedinjenim Američkim Državama uočili su niz problema, pa su dvije najveće banke prije šest godina potpuno ukinule takvu mogućnost kreditiranja. Događa se da ljudi uzmu kredit, založe kuću, ali vrlo brzo potroše taj novac, prestanu plaćati porez na imovinu i osiguranje kuće, što dovodi do njihova bankrota jer se aktivira odredba o trenutnom povratu duga.
Pogledajte video s predstavljanja knjige Martine Dalić:
ovo se stručno naziva "NAVLAKUŠA" jer banke više ne znaju što sa novcem koji stoji, a nitko više ne diže kredite i ne nasjeda njihovim slatkorječivim reklamama na TV, pa je sada druga alternativa, a to je dočepati se nekretnina na lak način. Tipična hrvatska posla i tu se ništa drugo ne može kazati !!!!!!