Titov brod

Novi pokušaj obnove Galeba, za prenamjenu u muzej 33,6 milijuna kuna

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
24.06.2019.
u 06:39
Titova ploveća rezidencija svojedobno je ugostila i engleskog premijera W. Churchilla, etiopskog cara Selasija, grčkog kralja Pavla, glumice Sophiju Loren i Elizabeth Taylor...
Pogledaj originalni članak

Grad Rijeka objavio je novi natječaj za obnovu broda Galeb, koji je bio ploveća rezidencija Josipa Broza Tita. Procijenjena vrijednost radova na obnovi Galeba u novom natječaju iznose 33,6 milijuna kuna bez PDV-a. Na prvom natječaju procijenjena vrijednost radova bila je 27,67 milijuna kuna, no tad je stigla samo jedna ponuda koja je višestruko premašivala taj iznos. Brodogradilište Viktor Lenac naime ponudilo je da će brod obnoviti za 59,96 milijuna kuna. Stoga su riječke vlasti poništile taj natječaj.

Većinu novca daje EU

U Gradu Rijeci objašnjavaju da je ukupna procijenjena vrijednost obnove broda 35,2 milijuna kuna i da će se nabave za to provesti u dvije grupe. Tako je u prvoj grupi predviđena obnova i prenamjena Galeba u brod muzej s pratećim komercijalnim sadržajima, a procjenjuje se da će to koštati 33,6 milijuna kuna. Restauratorski radovi na uređenju interijera čine drugu grupu, a oni bi trebali koštati 1,6 milijuna kuna.

Usto, za provedbu projekta obnove broda Galeba predviđena je nabava i opreme stalnog muzejskog postava u iznosu od 3,6 milijuna kuna, popratne usluge tehničkog nadzora klasifikacijskog zavoda nad rekonstrukcijom u iznosu od 132.000 kuna te usluge nadzora nad rekonstrukcijom, u iznosu od 680.000 kuna. U Gradu Rijeci kažu da su dobili 28,22 milijuna kuna bespovratnih EU sredstva za radove na rekonstrukciji Galeba u sklopu projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, a odobrena su im i bespovratna sredstva pomoći Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekta u iznosu od 686.610 kuna. Usto, Grad će utrošiti i dio vlastitih sredstava za realizaciju tog projekta.

Iako su na prvom natječaju dobili samo jednu, i to znanto višu ponudu od procijenjene vrijednosti radova, u Gradu Rijeci na novom natječaju ipak očekuju više ponuda, i to u okviru procijenjene vrijednosti.

U nedavnim postupcima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, koji prethode postupku javne nabave, svoje su primjedbe i prijedloge dala četiri zainteresirana gospodarska subjekata. Moguće je da će oni ili dio njih u otvorenom postupku javne nabave podnijeti ponudu – kazali su nam u riječkoj gradskoj upravi. Rok dovršetka projekta je prosinac 2020., ali pod uvjetom, objašnjavaju, ako cijeli postupak natječaja prođe u redu, zaprime se adekvatne ponude i ako ne bude žalbi. Rok za podnošenje ponuda je 23. srpnja, a rok za donošenje odluke o odabiru je 60 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda, nakon čega počinju teći žalbeni rok i rok mirovanja, u ukupnom trajanju 15 dana.

Radovi će trajati 14 mjeseci

U slučaju da ne bude produljenja rokova za dostavu ponuda i žalbe, očekuje se da bi ugovor mogao biti potpisan u listopadu 2019. Rok za izvođenje radova na rekonstrukciji broda, sukladno Dokumentaciji o nabavi, traje 14 mjeseci od dana potpisa ugovora – kažu u Gradu Rijeci. Nakon završetka rekonstrukcije i opremanja, brod Galeb će na ukupno 5565 četvornih metara imati kulturnu namjenu za stalni muzejski postav, povremene izložbe, kino i kreativne radionice. Osim kulturne namjene, Galeb će imati i komercijalnu namjenu – hostel, bar/restoran, i suvenirnicu. Galeb bi 2020. trebao biti mjesto programskih događanja Europske prijestolnice kulture.

Brod Galeb, dug 117 metara, sagrađen je 1936. u Genovi za talijanska kompaniju Regia Azienda Monopoli Banane (RAMB), koja se bavila trgovinom južnim voćem. Tad se zvao RAMB III. U Drugom svjetskom ratu je korišten u vojne svrhe, pratio je krstarice i prevozio meso za talijansku vojsku u Libiji. U libijskoj luci Bengazi 1941. ga je pogodio torpedo britanske podmornice nakon čega je dotegljen u brodogradilište u Trstu. Nakon kapitulacije Italije preuzimaju ga Nijemci, preuređuju ga u minopolagač, a preimonovali su ga u Kiebitz. Tijekom 1944. godine postavio je više od 5000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu. Brod 1944. je u riječkoj luci, kako se navodi na stranicama Grada Rijeke, potopilo savezničko ratno zrakoplovstvo.

Iz mora je izvađen 1948. a zatim je obnovljen u pulskom brodogradilištu gdje je vrlo luksuzno i moderno uređen i predan Jugoslavenskoj ratnoj mornarici kao školski brod Galeb. Tito je 1953. Galebom krenuo u prvi posjet Velikoj Britaniji, a bivši jugoslavenski predsjednik je tim brodom putovao 14 puta posjetivši 18 zemalja na tri kontinenta – Europi, Aziji i Africi. Tijekom posjeta Galebovom palubom prošli su mnogi državnici, od engleskog premijera Winstona Churchila, grčkog kralja Pavla i kraljice Frederike do etiopskog cara Haile Selasija i marokanskog kralja Hasana II...

Galeb ima iznimnu povijesnu važnost jer je na njegovoj palubi začet pokret nesvrstanih. Tito je na njemu ugostio i filmske zvijezde poput Sophije Loren i Elizabeth Taylor. Početkom Domovinskog rata 1991. brod je iz Pule odvezen u Crnu Goru gdje ostaje na vezu do kraja 1990-ih, kada ga kupuje grčki brodovlasnik John Paul Papanicolau koji je od njega želio napraviti luksuznu jahtu. Stoga je brod otegljen u brodogradilište Viktor Lenac. Kako se grčki vlasnik nije brinuo o brodu i podmirivao račune Lencu, Galeb je prodan Gradu Rijeci na javnoj dražbi 2009. za 150.000 dolara. Od 2013. brod je privezan na vinodolskom pristaništu. Ministarstvo kulture je Galeba proglasio kulturnim dobrom 2006.

'NISMO DOVOLJNO ULAGALI GODINAMA'

Trumpove izjave zabrinule su ovu europsku državu, odmah su počeli ulagati u obranu: 'Nismo na prodaju'

Na Trumpove zahtjeve za vlasništvom i kontrolom Grenlanda je Grenlandski premijer Mute Egede rekao kako "nisu na prodaju", a dodao je kako bi Grenlanđani i dalje trebali biti otvoreni za suradnju i trgovinu, posebice sa svojim susjedima. Analitičari ističu kako je o ovom planu Danska raspravljala već duže vrijeme te kako to nije direktan odgovor na Trumpove komentare.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 15

SU
sunce12345
07:22 24.06.2019.

Izrezati ga i svaki spomen na to mračno razdoblje komunizma i ne slobode zatrti....

DU
Deleted user
06:56 24.06.2019.

Za te novce bolje neka naprave tri nove škole, a ne da bacaju novac na veličanje komunizma.

DU
Deleted user
07:21 24.06.2019.

Peking, Havana, Pjongjang i Rijeka su posljednje 4 oaze komunističke misli na svijetu - tako da treba razumjeti taj pokušaj da se iz brodske (i ideološke) podrtine napravi nešto, ali uzalud im trud svirači. Jest da Riječani imaju najviše skupo grijanje u Hrvatskoj, iako grad na obali - ne usred mrzlog Gorskog Kotara, ali tko haje za građane i njihove potrebe kad je ovako nešto, globalni propalitet, ispunio duše tamošnjih političara, zar ne?