Brod Galeb, nekadašnji ploveći simbol socijalizma, nestao je sa scene s raspadom bivše države i ratnim strahotama. Ovih dana taj oronuli starac dotegljen je iz Viktora Lenca i prvi je put privezan u riječkoj luci, a od 4. lipnja poslužit će kao javna pozornica za izložbu „Područje zastoja“.
Tijekom petnaestodnevne izložbe publika će u Rijeci moći u tom nesvakidašnjem ambijentu vidjeti dio kolekcije Marinka Sudca od dvjestotinjak radova angažirane umjetnosti 20. stoljeća. To su radovi koje su umjetnici stvorili u umjetničkoj suprotnosti s političkom režimom, dakle i s ideologijom Titova Broda mira ili školskoga broda Galeb. Za izložbu su izabrana djela Lj. Micića, bauhausovske studentice Ivane Tomljenović Maller, Tomislava Gotovca, Tomaža Šalamuna, grupe OHO, Željka Kipkea, Marijana Molnara, sve do manifesta i rasprava umjetničkih grupa iz Poljske, Češke, Italije i Mađarske.
Brod, kojem su neki već bili namijenili rezalište, postao je 2006. godine zaštićeno kulturno dobro, a sada počinje i njegova plovidba po hrvatskom uzburkanom moru umjetničke prakse i događaja. Brod je sada u vlasništvu Grada Rijeke, a u njegovu sanaciju uložili su dosad oko tri i pol milijuna kuna. Brod Galeb tako prerasta faktografiju plovila na čijim se palubama stvarao komunistički režim, a postaje izložbeni prostor umjetnosti hrvatskih i stranih autora koji najčešće nisu držali jezik za zubima, a čiji su radovi u posjedu kolekcionara Marinka Sudca u Zagrebu. Kako kaže Branko Franceschi, direktor Instituta za istraživanje avangarde, izložba „Područje zastoja“ predstavit će 60 umjetnika s oko 200 umjetničkih djela nastalih od 1909. godine do sredine 80-ih godina 20. stoljeća. Tu će se moći vidjeti i filmska dokumentacija posuđena iz arhiva HTV-a o događajima i gostima na Galebu. Tako je povijest broda Galeb (u Rijeci se razmišlja i da ga se da u koncesiju za neku kulturnu namjenu) postaje fascinantna priča o kontrastima 20. stoljeća.
Francesci navodi kako je „to priča o vjeri u snagu i ljepotu stroja i industrije, o heroizmu posada bez obzira na zastave pod kojima je plovio, o ratnom brodu koji je polagao mine, a prometnuo se u Brod mira, o glamuru socijalizma, o vođi...” Specifični rakursi ove priče rasvijetljeni su i tekstovima Alberta Guglie o inženjerijsko-navigacijskoj povijesti broda, Tvrtka Jakovine o krstarenju Galeba morima svjetske politike, Feđe Vukića o evoluciji njegova simboličkog značenja te analizi Ješe Denegrija o razlozima i dosezima pragmatičnih političkih stavova o umjetnosti.
odluka grada rijeke da kupi galeba (koji je odlukom ministarstva kulture i zasticeni spomenik kulture) je odlicna, a kulturni i turisticki potencijal broda je ogroman.