Novosti iz komunalnog zakona: Gradonačelnici bi svoju policiju

U sjeni rasprave o poreznom statusu komunalne naknade, od koje se godišnje prikupe oko dvije milijarde kuna, ispod radara prolaze nove odredbe o komunalnim redarima. Prema Vladinu Prijedlogu zakona o komunalnom gospodarstvu, koji se već nalazi u saborskoj proceduri, komunalni će redari ubuduće dobiti šire ovlasti.

Jedna od njih je da će komunalni redar dobiti ovlast da legitimira građane pa će mu svi za koje procijeni da su prekršili pravila o komunalnom redu morati pokazati osobne iskaznice ili neke druge isprave. Dosad su kod legitimiranja “prijestupnika” redari imali najmanje problema s identitetom vozača jer su do vlasnika vozila dolazili preko registracijskih pločica.

Izmicali su im, međutim, vlasnici pasa koji su na primjer svoje pse vodili bez lajne ili nisu čistili za njima jer ih nisu mogli legitimirati bez prisutnosti policije. Povrh te odredbe, koja je već ugrađena u prijedlog zakona, Udruga gradova, na čijem je čelu HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, traži da komunalni redari prerastu u gradske policajce!

Udruga gradova pripremila je prijedlog da se komunalno redarstvo preimenuje u gradsku policiju “jer je taj naziv primjereniji poslovima koji su mu stavljeni u nadležnost, a i psihološki bi olakšao provedbu mjera propisanih prijedlogom zakona”. Inicijativu za preoblikovanje komunalnog redarstva u gradsku policiju jednoglasno je prihvatila skupština Udruge gradova, koja broji 125 od 128 gradova u RH, u studenome 2017. godine.

Odore i službene iskaznice gradske policije bile bi unificirane za cijelu zemlju, s pripadajućom oznakom grada. Osim što bi dobio ovlast da pregleda osobne isprave i utvrdi identitet stranke, komunalni redar, prema prijedlogu zakona koji je u saborskoj proceduri, imao bi pravo stupiti na okućnicu i ući u dvorište zgrade ili druge građevine, zatim na šumska, poljoprivredna i druga zemljišta bez obzira na njihovu namjenu te ih pregledati. Također, redar može narediti vlasniku, odnosno korisniku da u nužnom opsegu ukloni drveće, drugo raslinje, životinje i druge stvari ako ometaju obavljanje pregleda.

Nadalje on može uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih nadzoru, prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.). Uz izricanje mandatnih kazni na samom mjestu, komunalni redar ima pravo i obvezu podnijeti optužni prijedlog, odnosno kaznenu prijavu za kršenje zakona, a za posao redara obvezna je četverogodišnja ili petogodišnja srednja škola.

Inače, Prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu Vlada je prihvatila sredinom prosinca i uputila ga u saborsku raspravu, a tek ovih dana ministar graditeljstva Predrag Štromar kaže da će do drugog saborskog čitanja, koje se planira provesti do godišnjih odmora, biti još nekih važnih promjena. Jedna od njih tiče se i komunalne naknade, koja je trebala prerasti u porez na nekretnine. Prijedlog zakona uglavnom je precrtao postojeće rješenje, no ministar Štromar kaže da će u konačnoj zakonskoj verziji preuzeti neke od prijedloga propalog zakona o porezu na nekretnine. Oni koji žive u novijim i kvalitetnijim nekretninama plaćali bi višu komunalnu naknadu od onih koji žive u starijima. 

Komunalna naknada – veća davanja za novije stanove 

Građani koji žive u novijim i kvalitetnijim nekretninama plaćali bi višu komunalnu naknadu. Starijim bi nekretninama koeficijent bio 0,8 ili 0,9, a novijima 1,1 posto, što znači da bi obveze za zgrade sagrađene u prošlom stoljeću bile 10 do 20 posto niže od postojećih, a novijima bi poskupjele 10 posto. Propali porez na nekretnine imao je slične koeficijente – od 0,8 do 1,2, no on je pravio razliku i po namjeni nekretnine.

– Želimo da oni koji su siromašniji, koji imaju lošiju nekretninu, plaćaju manje, a oni koji imaju bolju, da plaćaju više. Bit će različiti koeficijenti i s obzirom na lokaciju – kazao je Štromar, koji zasad ne otkriva ključne informacije kao što su godina gradnje, namjena prostora i slično.

Inače, lokalne su vlasti nastavile sređivati vlastite baze o nekretninama.

Prihvati li se zakon ove godine, njegova se primjena očekuje od siječnja 2019. godine. Također, lokalne vlasti traže da slobodno raspolažu prihodima od komunalne naknade te se u zaštiti svojih prava na upravljanje javnim sredstvima pozivaju na odluku Ustavnog suda iz srpnja 2017. godine.