'O poskupljenjima na našoj obali vjerojatno nitko nije više pisao i govorio od nas samih'

Glavni dio turističke sezone u Hrvatskoj ulazi u završnicu uz dosta pritužbi turista zbog cijena i domaćina na manjak gostiju.. Kakvi su stvarni rezultati, je li Hrvatska zbog poskupljenja došla na loš glas, te o drugim aktualnostima, razgovaramo s ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac. – Hrvatska je u glavnom dijelu turističke godine ostvarila rezultate koji su na razini 2019. godine. Kada govorimo o rezultatima od početka godine, tada zapravo govorimo o jednoj od najboljih predsezona hrvatskog turizma, što nam je u kontekstu svih naših strateških ciljeva, izvrstan pokazatelj da je smjer prema razvoju cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma itekako ispravan i moguć.

Tome u prilog ide i činjenica da na kontinentu ostvarujemo osam posto veći turistički promet u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine. Uz to dodajmo i da smo, prema podacima HNB-a, u prva tri mjeseca ove godine ostvarili 38 posto veće prihode od stranih turista u usporedbi s prvim tromjesečjem prošle, do sada referentne godine. Vjerujem da svi ovi rezultati dovoljno govore o interesu za Hrvatskom jer gledajući i prema emitivnim tržištima, mi smo zapravo ove godine ostvarili najbolji turistički promet i s tržišta Njemačke, Austrije, Poljske, SAD-a.

Mogu li se poskupljenja dogodine vratiti kao bumerang?

O poskupljenjima na našoj obali vjerojatno nitko nije više pisao i govorio od nas samih. Hrvatska je turistička destinacija visokokvalitetne turističke ponude koju su turisti spremni platiti. U usporedbi s našim konkurentima Grčkom, Španjolskom ili Italijom, Hrvatska je u određenim segmentima ponude jeftinija, a u određenima na razini s konkurentskim cijenama. Cijena mora pratiti kvalitetu ponude, jer neopravdano podizanje cijena bez podizanje kvalitete na kraju će regulirati samo tržište, odnosno turisti. To je već i sada jasno vidljivo. Vlada je sa svoje strane, i u doba pandemije, kada je fokus bio na očuvanju radnih mjesta i zaštiti turista, ali i zaposlenika u sektoru, i za vrijeme ove recentne krize s energentima, učinila sve da se olakša rad poduzetnika, ali i da se očuva standard hrvatskih građana.

POVEZANI ČLANCI:

Zato očekujemo i od svih da se pri formiranju cijena ponašaju racionalno. Međutim, kada govorimo o cijenama, ne treba uspoređivati ni Hrvatsku s nekim drugim destinacijama koje, primjerice, imaju više all inclusive ponude, ali ni destinacije u Hrvatskoj koje su međusobno neusporedive. U tom kontekstu smo promišljali i pri izradi novog Zakona o turizmu jer želimo omogućiti destinacijama da usmjere svoj razvoj prema preferencijama lokalnog stanovništva i vlastitim vizijama. Važno je omogućiti svima da pravilno valoriziraju svoje resurse i da se odrede – žele li staviti naglasak na zdravstveni ili aktivni turizam, luksuznu ponudu, city break ili nešto drugo.

Je li jug naše obale, gdje se turizam nakon korone oporavljao nešto sporije od prosjeka, uspio nadoknaditi pandemijske minuse?

Uspoređujući turistički promet naše najjužnije županije, Dubrovačko-neretvanske, s istim razdobljem 2019. godine, možemo konstatirati da je gotovo na razini 2019. godine, odnosno na 93 posto prometa ostvarenog te godine. Pritom treba istaknuti i činjenicu da se Dubrovnik tijekom te 2019. suočio i s prekomjernim turizmom, gdje su gužve u špici sezone gušile grad.

I na održanom sastanku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s predstavnicima turističkog sektora, župan Dobroslavić izrazio je zadovoljstvo rezultatima u predsezoni, odnosno dosadašnjem dijelu godine. Dobro je da se gosti raspoređuju kroz dulje vremensko razdoblje, jer sezonalnost nije nikome u interesu. Osim povratka aviolinija, koje su izuzetno važne za krajnji jug, odličnim rezultatima pridonijela je i izgradnja Pelješkog mosta, kojim je cestovno povezan i jug, što je za Hrvatsku kao autodestinaciju od velike važnosti.

Hrvatskom turizmu, zapravo cijelom Mediteranu, dugoročno gledano, na ruku ne idu analize koje pokazuju da bi se Europljani, nakon ljeta s toplinskim udarima u južnoj Europi, mogli okrenuti odmoru u sjevernoeuropskim zemljama. Zabrinjava li vas to?

Mislim da nas klimatske promjene kojima sada nažalost svjedočimo trebaju sve zabrinjavati i to ne samo zbog mogućih promjena u navikama putovanja, iako je i to za sektor turizma važno. Mi smo kao jedan od četiri cilja Strategije razvoja održivog turizma odredili turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, a naši ciljevi nisu deklarativni, već su predviđene konkretne mjere i aktivnosti, kao i financijska sredstva za njihovo ostvarenje.

Kako će se hrvatski turizam boriti s klimatskim promjenama i mogu li vrela ljeta riješiti pitanje produženja sezone, odnosno boljeg posjeta u proljetnim i jesenskim mjesecima?

Klimatske promjene sigurno su jedan od najvećih izazova s kojima se danas susrećemo, a nažalost je izgledno kako će njihov utjecaj na cijeli naš život, a ne samo na turizam, još više rasti. Klimatske promjene, odnosno visoke temperature u ljetnim mjesecima praćene podizanjem razine mora i razornim olujama ili šumskim požarima, naravno, nisu rješenje za produljenje sezone. Mi rješenje vidimo u turizmu koji se ne temelji samo na suncu i moru, odnosno vidimo ga u razvoju cjelogodišnjeg turizma kroz ulaganja u posebne oblike turizma (zdravstveni, aktivni, kongresni, eno-gastro itd.) i to u svim dijelovima Hrvatske. Ne želimo se oslanjati samo na dva-tri mjeseca u godini, jer to već sada nije održivo i već sada osjećamo posljedice.

POVEZANI ČLANCI:

Turizam je energetski vrlo intenzivna djelatnost, a trenutačno gotovo sva energija dolazi iz fosilnih goriva. Rješenje je svakako dekarbonizacija privatne i javne turističke infrastrukture, odnosno korištenje izvora energije s niskim udjelom ugljika ili pak obnovljivih izvora energije (vjetra, sunčeve energije, biomase, geotermalne energije, energije valova, vodika itd.) te inzistiranje na energetskoj učinkovitosti. Smanjenje emisija ugljika osigurat će se i upotrebom vozila ili plovila s "nultom emisijom CO2", poput onih na električni pogon te održivih oblika mobilnosti turista (npr. cikloturizma i pješačenja). Sve investicije koje potiče ministarstvo kroz svoje pozive, moraju imati i ovu komponentu energetske učinkovitosti.

Posebno je važan naš dugoročni projekt, koji smo već prije pokrenuli kako bismo smanjili ugljični otisak automobila turista i to osobito u doba kada smo suočeni s olujama koje čupaju drveće. Pod oznakom održivosti, "Hrvatska, prirodno tvoja", Ministarstvo osigurava financijska sredstva, a turističke zajednice diljem Hrvatske zadužene su za sadnju i održavanje drveća na svojim destinacijama. U samo godinu dana provedbe zasađeno je više od dvije tisuće autohtonih stabala diljem Hrvatske te je uključeno bilo 109 turističkih zajednica.

Ovog ljeta imamo tridesetak tisuća novih kreveta u tzv. zimmer freiju i tridesetak tisuća stranih sezonaca, jesu li to trenutačno, uz antireklamu s kuglicama sladoleda po četiri eura i sl., dva najveća problema domaćeg turizma?

Prije svega bih istaknula kako smo u kontaktu sa svim direktorima predstavništava, koji potvrđuju ono što je pokazalo i ETC istraživanje, a to je da je Hrvatska u TOP 10 destinacija za putovanje, a prema tom istom istraživanju, 70 posto Europljana ima namjeru putovati u sljedećim mjesecima.

Sigurno da izazova ima i kada govorimo o radnoj snazi i o smještajnim kapacitetima, ali ih kontinuirano rješavamo, iako su to izazovi koji su godinama prisutni upravo zbog sezonalnosti hrvatskog turizma. Potpunom primjenom Zakona o turizmu, kojim gradovima i općinama u ruke dajemo alate da upravljaju turizmom na način koji žele, uvažavajući prostor i lokalno stanovništvo, adresirat će se i izazovi apartmanizacije.

POVEZANI ČLANCI:

Zakon o turizmu je na javnoj raspravi još nepuni tjedan dana, kakve su reakcije?

Da, Zakon je na javnoj raspravi do 26. kolovoza i ovim putem još jednom pozivam sve da se svojim komentarima uključe. Zakon smo predstavili javnosti, cijelom sektoru na sastanku s predsjednikom i članovima Vlade te ga još kontinuirano predstavljamo po gradovima diljem Hrvatske na radnim sastancima sa županima, gradonačelnicima te direktorima turističkih zajednica s obzirom na to da će oni sada dobiti alate u ruke za razvoj turizma u svojim destinacijama. Sve reakcije za sada su iznimno pozitivne, mnogi su jedva dočekali ovaj Zakon, a ponosni smo što je Zakon prepoznat i na globalnoj razini te smo dobili iznimno pozitivne komentare kada smo ga u srpnju predstavili u Ujedinjenim narodima.

Prema procjenama HNB-a, Hrvatska bi od stranih turista ove godine na kraju ipak mogla uprihoditi 1,3 milijarde eura više od rekordnih 13,1 milijardi u prošloj godini, jeste li zadovoljni s obzirom na to da će taj plus dobrim dijelom pojesti inflacija?

Kao što sam i na početku rekla, već u prva tri mjeseca ove godine vidljivo je povećanje u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine. Mislim da financijskim pokazateljima svi možemo biti zadovoljni, ali ipak za daljnje zaključke pričekajmo službenu objavu Hrvatske narodne banke.

>> VIDEO Pelješki most im je donio nove goste, a cijene apartmana su im 60-80 eura