Tajvan je jučer pozvao Kinu da poštuje rezultate predsjedničkih izbora na kojima je u subotu pobijedio 64-godišnji Lai Ching-te. "Ministarstvo vanjskih poslova poziva vlasti u Pekingu da poštuju rezultate izbora, suoče se sa stvarnošću i odustanu od represije na Tajvan", priopćio je Taipei. Tvrdeći da je primio čestitke više od 50 zemalja, uključujući 12 diplomatskih saveznika, Taipei je osudio, kako kaže, apsurdne i pogrešne komentare kineskih vlasti. Kinesko veleposlanstvo u Japanu izrazilo je odlučno protivljenje ozbiljnom miješanju u unutarnje stvari Kine, reagirajući na izjavu japanske ministrice vanjskih poslova Yoko Kamikawe kojom je čestitala novoizabranom predsjedniku Tajvana Laiju Ching-teu. Peking poručuje da se, bez obzira na to kakve bile promjene koje su se dogodile na Tajvanu, temeljna činjenica da je samo jedna Kina na svijetu i da je Tajvan dio te Kine neće promijeniti.
"Nisu stvorili oluju"
Američki predsjednik Joe Biden rekao je jučer da SAD ne podržava neovisnost Tajvana. SAD je najvažniji međunarodni pokrovitelj i dobavljač oružja za Tajvan, iako nema formalne diplomatske veze s otokom. Kina, koja Tajvan s 23 milijuna stanovnika smatra svojim "svetim" teritorijem i jednom od svojih pokrajina koju treba ponovno ujediniti, pa i silom ako bude potrebno, potvrdila je da ovo glasovanje neće spriječiti neizbježni trend ponovnog ujedinjenja s Kinom.
"Mi ćemo se čvrsto suprotstaviti separatističkim aktivnostima usmjerenima na neovisnost Tajvana, kao i stranom uplitanju", upozorio je Chen Binhua, glasnogovornik kineskog ureda za odnose s Tajvanom.
VEZANI ČLANCI:
Lai Ching-te pobijedio je na predsjedničkim izborima u jednom krugu s 40,1 posto glasova. Dužnost će preuzeti 20. svibnja. Dolazi iz Demokratske progresivne stranke (DPP), poput predsjednice u odlasku Tsai Ing-wen, Lai Ching-te obećao je da će zaštititi Tajvan od stalnih prijetnji i zastrašivanja Kine. No, novoizabrani tajvanski predsjednik Lai Ching-te mogao bi se suočiti s teške četiri godine mandata bez parlamentarne većine, uz oporbu koja želi ponovno pokrenuti problematični trgovinski sporazum s Kinom i uz stalno prisutnu prijetnju vojne akcije Pekinga. Lai je pobijedio s velikom razlikom, iako s manje od polovine glasova, ali je njegova stranka izgubila kontrolu nad parlamentom koji donosi zakone. Kina je odmah istaknula da je većina birača glasala protiv Laija i da DPP ne može predstavljati javno mnijenje na Tajvanu. Victor Gao, profesor na Sveučilištu Soochow u Kini, rekao je da 60 posto birača nije podržalo Laija i da izbori "nisu stvorili oluju". Oporbeni zastupnici, koji sada čine zakonodavnu većinu, mogli bi pojačati svoje odnose s Kinom.
Tijekom protekle godine i pol Kina je organizirala dva kruga velikih vojnih vježbi oko Tajvana i njezine snage redovito djeluju u Tajvanskom tjesnacu. Kina je također ograničila trgovinu ili izazvala povećanja cijena u trgovini s Tajvanom. Su Tzu-yun, znanstveni suradnik u tajvanskom vojnom Institutu za istraživanje nacionalne obrane i sigurnosti, rekao je da ne očekuje vojnu akciju kineskog predsjednika Xi Jinpinga u nadolazećim mjesecima.
– Promatrat će ono što Lai Ching-te radi prije svoje inauguracije u svibnju. Kineska komunistička partija je superrealna. Ono što ne može podnijeti jest politički rizik – rekao je Su.
Tko je novi predsjednik Tajvana Lai Ching te, koji se koristi i engleskim imenom William Lai?
Lai je odrastao u siromaštvu u rudarskom selu u sjevernom Tajvanu. Njegov otac, rudar, poginuo je u katastrofi u rudniku ugljena kada je Lai imao dvije godine. Laija je odgojila majka uz petero braće i sestara.
– Njegova je majka morala odgojiti šestero djece dok je živjela u maloj kući pokraj rudnika, pa Lai ima vrlo dobar odnos s majkom i zna koliko se mora truditi – rekao je Luo Wen-jia, bivši tajvanski ministar. Lai je studirao medicinu na sveučilištima u Tajvanu i magistrirao javno zdravstvo na Harvardu.
Kad je Tajvan okončao gotovo 40 godina vojnog stanja u kasnim 80-ima prošloga stoljeća i pokrenuo političke reforme, Lai je napustio svoju liječničku praksu zbog politike. Napetosti preko Tajvanskog tjesnaca najviše su od 1996. godine, kada je Kina ispalila projektile u vode kraj obale Tajvana kako bi zastrašila birače uoči prvih slobodnih predsjedničkih izbora na otoku. Za Laija, tada novopečenog liječnika u sveučilišnoj bolnici u južnom gradu Tainanu, ta je raketna kriza postala njegov "odlučujući trenutak".
VEZANI ČLANCI:
"Odlučio sam da imam dužnost sudjelovati u tajvanskoj demokraciji i pomoći joj u zaštiti od onih koji su joj željeli zlo", napisao je prošle godine u The Wall Street Journalu. Lai je objesio bijelu kutu o klin i ušao u politiku – prvo je postao zastupnik 1998., zatim gradonačelnik Tainana u dva mandata od 2010., prije nego što je postao premijer 2017., i od 2020. potpredsjednik sadašnje predsjednice na odlasku Tsai Ing-wen.
Dužnosnici u Pekingu smatraju ga "separatistom" zbog njegovih stavova o suverenitetu Tajvana i rekli su da bi on donio "ozbiljnu opasnost" za odnose između dviju strana tjesnaca. Korijeni napetosti između Laija i Kine sežu u 2017., kada je sebe opisao kao "pragmatičnog radnika za neovisnost Tajvana". Posljednjih godina Lai se distancirao od svog zagovaranja formalne neovisnosti, ali Peking je ostao neprijateljski raspoložen prema njemu.
Jačanje obrane otoka
Uoči izbora, Kina je Laija nazvala "lašcem o tajvanskoj neovisnosti" i "prijevarom do krajnjih granica", rekavši da svaki potez prema službenoj neovisnosti Tajvana znači rat te je odbila Laijeve pozive na pregovore. Pod predsjednikom Xi Jinpingom, Kina je eskalirala prijetnje i vojne aktivnosti oko Tajvana, govoreći da je ujedinjenje neizbježno.
Tijekom svoje kampanje Lai je obećao zadržati status quo i rekao da je predan očuvanju mira i jačanju obrane otoka te se usredotočiti na osiguranje globalnog statusa Tajvana jačanjem veza s SAD-om i drugim demokracijama. Promatrači strahuju da bi Laijev izbor mogao pogoršati napetosti, dovesti do sukoba i uvlačenja SAD-a u sukob.
Zašto antikineski?? Autor pise Tajvanski predsjednik. Da li je Tajvan prijetnja Kini,ili je obrnuto?