Polaganjem vijenca kod spomen-ploče na kapeli sv. Marije Magdalene na vinkovačkom gradskom groblju, danas je obilježena 203. godišnjica rođenja hrvatskog bana Josipa Šokčevića. Počast banu odao je gradonačelnik Vinkovaca Mladen Karlić uz predstavnike vinkovačke Povijesne i športske udruge Hrvatski sokol i Vinkovačkih šokačkih rodova.
Hrvatski ban Josip Šokčević rodio se 1811. u Vinkovcima, gdje se dijelom i školovao, a bansku dužnost obnašao je od 1861. do 1868. Umro je u Beču 1896. gdje je i pokopan, ali su na poticaj vinkovačkoga Hrvatskog sokola 2002. njegovi posmrtni ostaci pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora preneseni na vinkovačko groblje i pokopani u kapeli sv. Marije Magdalene koju je 1845. dala podignuti Elizabeta Šokčević, majka hrvatskoga bana.
Najistaknutija osoba u vinkovačkoj povijesti
Kako je rekao povjesničar mr. Zlatko Virc, koji je proučavao život i djelovanje bana Šokčevića i objavio niz radova o njemu, kaže kako je ban Šokčević neosporno najistaknutija osoba u dugoj vinkovačkoj povijesti, a za vrijeme svog banovanja najviše se zalagao za društveno gospodarski razvoj ovog kraja i početak njegova banovanja obilježilo je uvođenje hrvatskog jezika u sve javne ustanove.
– Njemu imamo zahvaliti otvaranje bankarskih institucija, forsiranje razvoja riječnog brodarstva, zalagao se za zadružno gospodarstvo, šumarska struka dobila je na zamahu i primjeni, za njegova banovanja usvojena je odluka o osnivanju akademije znanosti, na njegov je zahtjev vraćena Hrvatskoj Vojvodina, da nije bana Šokčevića, ne bi bilo ni spomenika banu Jelačiću u Zagrebu. Kao ni za jednog bana, prije i poslije njega, nije bilo toliko kvalitetnih promjena koje su utjecale na razvoj Hrvatske. Kada je Beč prihvatio savez s Mađarima i sklopio s njima nagodbu, sve je krenulo u suprotnom smjeru od Šokčevićevih uvjerenja, zatražio je razrješenje s banske časti 1867. i godinu poslije kao časnik je umirovljen – kaže me Zlatko Virc.
Pravi solja svaka cast skidam kapu.