više nego lani

Obitelji s 262 tisuće članova bez pravog obroka, najviše siromašnih u Panonskoj Hrvatskoj

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Zagreb: Gospođa u doba inflacije u potrazi za bocama kako bi nadopunila svoj kućni budžet
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Zagreb: Zaštita od toplinskog vala ili preživljavanje? Neki nemaju izbora...
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Euro - nova službena valuta u Republici Hrvatskoj
11.07.2023.
u 20:08
Inflacija razbuktala socijalne nejednakosti, raste udio građana s malim prihodima, najmanje takvih u Irskoj, najviše u Rumunjskoj i Bugarskoj. U Sloveniji siromašnih dva puta manje nego u Hrvatskoj
Pogledaj originalni članak

Svaki dvanaesti stanovnik Europske unije lani nije imao novca za pošten obrok, koji bi uključivao komadić mesa, ribe ili odgovarajući vegetarijanski nadomjestak svaki drugi dan. Od svojih je usta otkidao svaki peti stanovnik Bugarske i Rumunjske, a najmanje gladnih bilo je u Irskoj i skandinavskim zemljama – 1 do 2 posto, navodi Eurostat. U Hrvatskoj 6,9 posto populacije lani nije imalo pravi obrok, ali oni čine domaćinstva s oko 260 tisuća članova. Godinu prije obitelji u kojima se mjerio svaki zalogaj bile su manje brojne (5,6 posto) i imale su oko 212 tisuća članova.

Udio EU građana u riziku od siromaštva zbog inflacije skočio je za više od dva postotna boda, sa 17,5 na 19,7 posto, a za jedan postotni poen skočio je i udio građana (na 8,3 posto) koji nisu imali za odgovarajući obrok. Hrvatska, unatoč tome što je Vlada isplaćivala dodatnu novčanu pomoć najugroženijim slojevima stanovništva, nije ostala pošteđena siromašenja. Eurostat navodi da je udio građana u riziku od siromaštva lani u Hrvatskoj skočio za visokih pet postotnih poena, s 18,5 na 23,7 posto.

VEZANI ČLANCI:

Nema posve precizne i točne vage siromaštva, no najčešće korištena metoda pokazuje koliko osoba raspolaže s manje od 60 posto srednjih prihoda po članu kućanstava. Takvih je u Hrvatskoj lani bilo oko 900 tisuća, uglavnom umirovljenika, nezaposlenih, samohranih roditelja te neaktivnih. U Sloveniji je naprimjer u riziku od siromaštva prema tom kriteriju bilo 12 posto populacije, dva puta manje nego kod nas, što znači da su socijalne nejednakosti u Deželi bitno manje izražene nego u Hrvatskoj.

Najviše je siromašnih u Panonskoj Hrvatskoj, oko 28 posto, a najmanje u Zagrebu, koji je s 11 posto siromašnih lagano ispod slovenskog prosjeka. Jači rast udjela siromašnih u godini snažne inflacije od Hrvatske imali su samo Slovačka, Rumunjska, Francuska i baltičke države. Pogoršanja su evidentirana i u Njemačkoj, u kojoj 11 posto stanovništva nije imalo za pošten obrok, što je lošije nego kod nas.

VIDEO Paprene cijene na Dolcu: Kila mahuna čak 6 eura, mjerica malina i do 4 eura

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

NO
Nordik
06:44 12.07.2023.

U Panonskoj HR nisu oslobođeni plaćanja poreza kao u rentijerskoj HR