HDZ je prema najnovijem istraživanju Crodemoskop o stavovima birača i dalje prvi izbori građana, s podrškom od 30,7 posto. Druga snaga ostaje SDP s 25,9 posto podrške birača, dok je na trećem mjestu Možemo s izbornom podrškom od 10,3 posto. Četvrta po redu snaga trenutno je prema Crodemoskopu RTL-a Domovinski pokret koji bi dobio 7,1 posto glasova, da su izbori ovoga mjeseca, dok bi Most uživao potporu od 6,6 posto.
Međutim, još dvije stranke imaju nešto veću potporu birača - Fokus (1,4 posto) i IDS (1,3), dok je neodlučnih 10,4 posto. Gledano na međugodišnjoj razini, tri su stranke zabilježile međugodišnji rast u odnosu na srpanj 2023. - SDP +9,2; HDZ +5,2; Možemo +0,6, dok su u minusu Most (-1,9 postotnih bodova) i DP (-0,4 postotna boda).
Što se tiče stavova o političarima, predsjednik Zoran Milanović nakon dva mjeseca vratio se na sam vrh ljestvice i to s podrškom od 19,6 posto ispitanika. Nakon njega slijedi premijer Andrej Plenković koji ima podršku 18,3 posto, dok treće mjesto pripada Sandri Benčić iz Možemo s izborom 3,4 posto birača. Najpozitivniji političari još su Biljana Borzan (2,3 posto), kao i Božo Petrov i Ivan Penava s po 2,2 posto podrške.
Kao i ranije, ljestvicu i najpozitivnijih, ali i najnegativnijih političara drže predsjednik i premijer - Plenković se smatra najnegativnijim s 32,3 posto, dok Milanovića negativcem smatra 19,9 posto birača. Treći na listi je Milorad Pupovac kojeg najnegativnijim smatra 4 posto birača, dok je četvrti Ivan Penava s 3,9 posto. Prvi put na listi se našao i Stjepo Bartulica, novoizabrani europarlamentarac DP-a, kojeg negativcem smatra 2,4 posto birača.
POVEZANI ČLANCI:
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom srpnja podupire 26,6 posto građana (u odnosu na 29,4 posto iz lipnja). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 60,5 posto (prema 58,5 posto u lipnju). Kakav je smjer zemlje ne zna 12,9 posto građana (prema 12 posto iz prethodnog mjeseca). Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 62,9 posto, dok je među glasačima novog koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi svega 27 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji u odnosu na doživljaj smjera kretanja države (Most 21,2 posto; SDP 9,9 posto; Možemo! 7,1 posto).
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,95 (prema 2,77 iz lipnja). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,81), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,05), Mosta (2,82), Domovinskog pokreta (2,58), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,28).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad u prvom mjerenju u novom mandatu zabilježio ocjenu 2,39 (u prvom mjerenju u prošlom mandatu, u rujnu 2020. godine ta je ocjena iznosila 2,46). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 3,06 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo! i iznosi 1,95.
Vlada RH je u prvom mjerenju doživljaja njezina rada u novom mandatu za svoj rad dobila ocjenu 2,50 (u prvom mjerenju u prethodnom mandatu Vlada. Plenkovića Vlada dobila je ocjenu 2.62, dok je u prvom mandatu prvo mjerenje pokazalo ocjenu 2,85). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,53), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje "darežljivi" (DP 2.60; Most 2,17; SDP 2,11; Možemo! 1,99). Politiku Vlade RH u drugom mjesecu mandata podržava 35,9 posto ispitanika (u odnosu na prva mjerenja prethodna dva mandata kada je izmjerena razina podrške od 53,3 posto u rujnu 2020. godine; 63,4 posto u prosincu 2016. godine).
POVEZANI ČLANCI:
Neuspjeh nogometaša na Europskom prvenstvu u Njemačkoj najvažnijih je tema mjeseca za 30,4 posto građana. Izbori za Europski parlament je najvažnija tema u 19,5 posto slučajeva. Nastavak problema s inflacijom i dalje je pri vrhu najvažnijih tema u našoj zemlji (ovaj mjesec s izborom od 13,4 posto). Četiri su teme s izborom većim od 3 posto: najava kandidature za predsjednika Republike Zorana Milanovića (3,6 posto), hakerski napadi na više ustanova i institucija u Hrvatskoj (3,5 posto), kredit za kuću i vožnja Ferrarijem Stjepe Bartulice (3,3 posto), te najava vraćanja obveznog vojnog roka (3,2 posto).
Istraživanje je za RTL provela Promocija plus od 1. do 4. srpnja na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
>> VIDEO Ferrari u kojem je Bartulica došao u stožer DP-a
Kome trebaju ovakve vijesti dva mjeseca nakon izbora!?