Povodom treće godišnjice potresa razgovaramo s nezavisnim gradonačelnikom Gline Ivanom Jankovićem.
1. Tri su godine od potresa. Kako biste saželi dosadašnji tijek obnove na području Gline? Je li sve dobro, ili je nešto dobro, a drugo ne?
Ako gledamo unazad tri godine onda bismo mogli nabrojati puno toga što je dobro, ali i puno toga što je loše. Ako gledamo samo proteklu godinu onda je zasigurno prevaga na onim dobrim primjerima. Dolaskom ministra Branka Bačića na čelo Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine obnova se uvelike pokrenula i dinamika obnove je u zamahu. Da su u startu tako stvari krenule možda bismo danas pričali o obnovi kao završenom projektu.
2. Čini li se i Vama da je prava obnova krenula tek ove godine i da se dosta ubrzalo ove godine? Zbog čega ovih novih zakonskih rješenja i mogućnosti poput sadašnjeg tipa samoobnove nije bilo ranije?
Kao što sam i rekao, ova godina je primjer kako bi trebalo reagirati u ovakvim situacijama nakon katastrofe koja nas je pogodila. Mislim da broj gradilišta govori više od bilo kakvih komentara. Teško mi je govoriti zašto se to nije dogodilo odmah. S jedne strane izvanredna situacija na koju nitko nije bio spreman ili s druge strane neprihvaćanje konkretnih rješenja s terena što u ovom trenutku nije slučaj. Također, vjerujem da će model samoobnove tek polučiti rezultate, ali problematika raspoloživosti građevinske operative i kompleksnost obnove konstrukcijskih oštećenja će nas pratiti još neko vrijeme.
3. Kakva je situacija sa obnovom na objektima koje su pod ingerencijom grada Gline? Je li bilo problema prilikom provedbe projekata obnove? Postoje li neki problemi i dalje?
Grad Glina aplicirao je na javne pozive Fonda solidarnosti kroz provedbena tijela i osigurao obnovu javne infrastrukture i zgrada javne namjene u vlasništvu Grada. Problemi s kojima se susrećemo su također raspoloživost građevinskih tvrtki koje su se javljale, odnosno nisu javljale na neke pozive koje smo upućivali i poremećaj cijena izvođenja u odnosu na procjene.
Sve ono što je započeto, a u nadležnosti je grada je gotovo ili je pri samom završetku. Problemi koji ostaju i dalje su svi oni projekti koje treba u budućnosti provesti, a prikazati ću vam na jednom primjeru. Za dogradnju dječjeg vrtića izradili smo građevinsku dozvolu, pripremili dokumentaciju, aplicirali na javni poziv i ostvarili EU sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od cca 600 tisuća eura. Javnom nabavom smo dobili najnižu ponudu od cca 1,2 milijuna eura. Razlika koju trebamo pokriti je trećina godišnjih izvornih prihoda Grada Gline. Natječaj smo poništili. To su problemi koje imamo i koji ostaju. A bez takvih projekata ni obnova nema smisla.
VEZANI ČLANCI:
4. Jeste li zadovoljni sa obnovom privatnih objekata na području Gline – kućama i višestambenim zgradama?
Pitanje privatnih kuća i višestambenih zgrada svakako su u fokusu građana, ali su i nakompleksniji dio cijele obnove i zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa, legalnosti zgrada i velikog broja takvih pojedinačnih slučajeva. Napokon u ovoj godini imamo izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća i završene prve višestambene zgrade u Glini. I to je pokazatelj da je jednostavnije izgraditi novo nego obnoviti oštećeno u potresu što je upravo tim primjerom višestambenih blokova na terenu i vidljivo. Generalno mogu izraziti zadovoljstvo trenutnom dinamikom, ali vjerujem da oni građani koji čekaju obnovu svojih objekata ne mogu. Upravo zato je model samoobnove na raspolaganju kojim mogu preuzeti stvari u svoje ruke i uz financijska sredstva koje je osigurala država ubrzati svoj predmet.
5. Znamo da je nakon obnove iza Domovinskog rata izostala gospodarska revitalizacija ovih krajeva te je nedostatak radnih mjesta na ovom području plaćen velikim iseljavanjem. Radi li se išta da se ta situacija ne ponovi? Govori li se štogod o projektima iz famoznog Programa revitalizacije područja SMŽ pogođenog potresom kojeg je Vlada donijela krajem 2021.?
Poslijeratna obnova na neki je način i definirala sudbinu koja je ovo područje pogodila prije potresa. S te strane gledajući, nova prilika koja se stvorila nakon potresa, od fokusa javnosti i državne vlasti otškrinula je vrata boljoj budućnosti. Prije svega, demografska obnova je ključna, a ona može rezultirati jedino kvalitetnim gospodarskim okruženjem. Grad Glina po pitanju gospodarstva i ne stoji tako loše zahvaljujući nekoliko velikih gospodarskih subjekata. Problem je što dobar dio radnog stanovništva dolazi iz okolnih gradova i općina i samim time imamo deficit stanovništva u Gradu. Ključ je osigurati stambeni fond upravo za ljude koji u Glini rade i prioritetno bolju prometnu povezanost i sa ostatkom države, prvenstveno glavnim gradom te nekoliko prometnih koridora u svrhu rasterećenja središta grada od teretnom prometa. Pitanje stambenog fonda se samim postupcima obnove rješava i ima određeni tijek, ali specifičnost Grada Gline je nekoliko ulica u kulturno povijesnoj cjelini koje su zapravo prazne i nužno je definirati model i fond sredstava za oživljavanje samog centra. Program revitalizacije ovog područja ostaje i dalje samo program. Nisam pobornik megalomanskih najava i smatram da bi navedenim potezima rješavanja stambenog fonda i prometnih koridora ovaj kraj integrirao u središnju Hrvatsku i otvorio nove mogućnosti.
6. Postoje li naznaka rješavanja nekih ključnih problema glinskog područja poput novih cestovnih koridora i drugo?
Dvije godine hodočastim prema Hrvatskim cestama, ali nekih znatnih pomaka i nema. To su projekti koji nažalost nisu u ingerenciji Grada, a ključni su za bilo kakvu obnovu, i gospodarsku i demografsku. Obilaznica Grada Gline i spojna cesta prema autoputu su preduvjet razvoja i bez toga ostajemo slijepo crijevo države. Ništa više od toga neću reći.
7. Koja je Vaša procjena vezana uz obnovu? Kada će ona završiti?
Teško je davati bilo kakvu procjenu, ali se nadam da će u idućih nekoliko godina veći dio obnove biti završen. Nema dovoljno građevinskih tvrtki koje bi to u kratkom roku završile.
FOTO Katastrofalni potres na Banovini u slikama