Europska komisija dobila je večeras zadatak od 27 šefova država i vlada Europske unije da praktički udvostruči proračun EU, odnosno da smisli inovativan financijski instrument koji bi značio zaduživanje na EU razini i usmjeravanje tog novca - a riječ je o oko 1000 milijardi eura - u države i industrije najpogođenije krizom zbog epidemije koronavirusa.
Detalji još nisu dogovoreni, ali videokonferencija Europskog vijeća večeras je završila dogovorom da je to smjer kojim se ide: Italija je odustala od inzistiranja na tzv. korona-obveznicama i pristala na nešto što će, prema talijanskim i španjolskim očekivanjima, biti ili perpetualne obveznice, odnosno one koje nemaju datum dospijeća, ili obveznice s vrlo dugim dospijećem. Ali u svakom slučaju obveznice iza kojih će stajati proračun Europske unije, što bi značilo da sve države članice dijele teret tog zaduživanja zajedno, umjesto da svaka zasebno podnosi svoj teret oporavka od korona-krize.
Najveće otvoreno pitanje koje je ostalo nakon video-summita EU je hoće li Komisija tako namaknut novac dijeliti u obliku grantova, odnosno bespovratnih sredstava, ili u obliku zajmova, koje države trebaju vratiti i koji dolaze s nekim uvjetima. Podjela između sjevernih i južnih država članica, koja se do jučer ticala pitanja jesu li za mutualizaciju duga ili nisu (južne jesu, sjeverne nisu), sada se tiče pitanja jesu li za zajmove ili za grantove. Južne su za bespovratna sredstva, sjeverne za pozajmljena. Europska komisija planira 6. svibnja izaći s detaljima: s prijedlogom koji će sadržavati i točan iznos, i odgovor na pitanje grant ili zajam, i odgovor na pitanje dospijeća takvih EU-obveznica.
- Komisija će moći namaknuti novac koji će kroz proračun usmjeravati u države članice - rekla je predsjednica EK Ursula von der Leyen na press konferenciji u Bruxellesu, na koju su se novinari također uključivali na daljinu. Namaknut će taj novac tako što će se povećati gornja granica do koje europski proračun može ići: s dosad planiranih 1,2 posto bruto nacionalnog dohotka 27 članica na 2 posto. Na uporna novinarska pitanja šefica Komisije nije željela odgovoriti koliko je to točno novca, ali rekla je da “ne govorimo o milijardama nego o bilijunu” (1000 milijardi). Mali je problem i to što se bruto nacionalni dohodak mijenja u ovako dramatičnoj krizi.
Pomirljivo su nakon video-summita zvučali i premijeri Italije i Nizozemske, dviju zemalja koje su bile naglasnije u suprotstavljenim taborima onih koji su za ili protiv korona-obveznica. Nizozemac Mark Rutte rekao je da je nestalo tenzija između njegove zemlje i Italije, dok je Guiseppe Conte u Rimu dao izjavu u kojoj pozdravlja “velik napredak, nezamisliv prije samo par tjedana”. Talijanski premijer kaže da je Italija u prvom redu za pomoć iz inovativnog Europskog fonda za obnovu. Ali ne samo Italija, i sve druge članice EU koje trpe štetu zbog koronavirusa.
- Fond bi mogao poduprijeti nužnu obnovu tijekom sljedeće dvije godine - rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel u Bundestagu prije početka video-summita EU. Ali oprezna Merkel nije se izjašnjavala o iznosu na koji je Njemačka spremna pristati u tom novom, inovativnom fondu. Komisija će se u izradi prijedloga konzultirati sa svim državama članicama.
- Te obveznice bit će instrument za financiranje obnove, a imat će višegodišnji proračun EU za sebe kao jamstvo. To će biti najatraktivnije obveznice na međunarodnoj sceni - optimističan je predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli u izjavi za Corriere Della Sera.
Premijer Andrej Plenković, priopćeno je večeras iz Banskih dvora, založio se za “revidirani 7-godišnji europski proračun koji može odgovoriti na sve izazove krize i postati ključni element gospodarskog oporavka”.
Danas je, inače, definitivno dogovoreno i da se Zagrebački summit dogodi kako je i planirano, 6. svibnja i sa svim planiranim sudionicima, samo bez Zagreba u glavnoj ulozi. Zbog koronavirusa bit će, umjesto fizički u Zagrebu, održan videokonferencijski. Riječ je o summitu 27 lidera država članica EU i 6 lidera zemalja zapadnog Balkana, što je trebao biti vrhunac hrvatskog predsjedanja Vijećem EU i najveći sastanak na vrhu ikad održan u Zagrebu.
VIDEO Andrej Plenković: Donijet ćemo zakon koji će obustaviti ovrhu nad novčanim sredstvima
Ima papira..