Hrvatskoj i ostalim članicama Europske unije potrebna je financijska potpora Unije u idućim godinama te očekujemo da se europski višegodišnji proračun pretvori u instrument gospodarskog oporavka članica, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković uoči sjednice Europskog vijeća.
"Glavne teme Europskog vijeća danas će biti kako da osiguramo da sedmogodišnji europski proračun, o kojem smo pregovarali i koji je bio planiran i pripreman u sasvim drugim okolnostima, transformiramo u ključni instrument gospodarskog oporavka država članica", najavio je Plenković na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade.
"Želimo da Europska komisija sa svim svojim službama iznjedri ažurirani novi prijedlog temeljem kojeg ćemo imati europski proračun posebno vidljiv i angažiran u prvim godinama iduće financijske perspektive", rekao je hrvatski premijer i istaknuo da "svima nama, Hrvatskoj i ostalima, treba financijska potpora Europske unije 2021., 2022. i 2023." godine.
Čelnici 27 zemalja EU-a pokušat će u četvrtak popodne na virtualnom sastanku na vrhu putem videoveze približiti stajališta o tome kako pokrenuti gospodarski oporavak nakon pandemije koronavirusa i zadužit će Komisiju da pripremi detaljni prijedlog.
"Želimo da se nađe mehanizam kako da se više sredstava da državama članicama na početku nove financijske perspektive", rekao je Plenković.
VIDEO Predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon sjednice
"Što se tiče plana oporavka, možemo reći da je on druga ruka tog paketa te očekujemo inkluzivan pristup za sve države članice, i one koje jesu u eurozoni i one koje nisu", rekao je Plenković odgovarajući na pitanje novinara vidi li Hrvatska fond za oporavak kao integrirani dio višegodišnjeg financijskog proračuna EU-a ili kao samostalni financijski instrument te podržava li Hrvatska u financiranju oporavka rješenje u vidu kreditnih linija ili bespovratnih potpora, kako predlažu, primjerice Italija i Španjolska.
Andrej Plenković je rekao da je posljednjih dana razgovarao s nekoliko čelnika EU-a o mogućnostima uspostave zajedničkog europskog modela za turistički sektor.
Europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton rekao je prije dva dana u Europskom parlamentu da je turizam najpogođeniji sektor u koronakrizi i da mu je potrebna izdašna pomoć unutar dugoročnog plana za oporavak koji priprema Europska unija.
"Svi kolege s kojima sam razgovarao željeli bi da u tjednima koji su pred nama pronađemo modalitet kako da omogućimo i otvaranje granica i dolazak ljudi tijekom ljetne sezone u Hrvatsku", rekao je.
O tome je plenarno razgovarao tijekom summita Europske pučke stranke s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom, slovenskim premijerom Janezom Janšom, mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, češkim premijerom Andrejem Babišem, a sličnu želju, ukoliko to bude moguće, podržava i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Istaknuo je da to nije samo želja Hrvatske, već i obaveza vlade da na europskoj razini na Europskom vijeću pokrene zajednički način ako dođe do slične, konvergirajuće epidemiološke situacije u zemljama, da se može naći načina kako da primjerice Slovenci dođu u Hrvatsku, a Hrvati u Sloveniju.
"Polako s takvim konceptom postižemo kritičnu masu suglasnosti na razini Vijeća. Iste želje imaju i drugi i tražit ćemo rješenje koje će omogućiti da se odvije donekle i turistička sezona. Jasno je da ne može biti rekordna kao zadnje tri, ali radimo na tome da je bude u novim okvirima", poručio je Plenković.
Što se tiče financiranja paketa mjera za tri mjeseca, za koje je ministar financija Zdravko Marić prethodno rekao da će stajati 45 milijardi kuna, Plenković je rekao da će to ići preko četiri okvira: domaćih tržišta kapitala, međunarodnih tržišta kapitala, međunarodnih financijskih institucija i Europske unije.
Dogovor koji smo postigli između Europske središnje banke i HNB-a je izrazito dobar i ohrabrujuć za manji pritisak na tečaj kune, rekao je Plenković. Pojasnili su koliko je važno da Hrvatska, kao jedna od dvije zemlje koje intenzivno rade na tome da se priključe Europskom tečajnom mehanizmu II, imaju tretman inkluzivnim načinom gotovo kao da su među 19 članica eurozone.
w︆︅w︅︆w︆︆.︆︆l︅︆o︆︅v︅︆e︆︆x︆︆x︅︆.︆︅c︅︆l︆︅u︅︆b