Hrvatska će 1. siječnja 2023. zamijeniti kunu za jedinstvenu europsku valutu euro te tako desetu godišnjicu punopravnog članstva u EU dočekati kao punopravna članica eurozone. Osim što će se na kovanicama, koje će se pustiti u opticaj nalaziti hrvatski motivi - šahovnica, kuna, geografska karta Hrvatske, glagoljica i lik Nikole Tesle – Hrvatska će postati dio skupine od 19 europskih zemalja, koje čine tržište od 340 milijuna ljudi. Baš zbog toga, u organizaciji Večernjeg lista održana je konferencija "Hrvatska kao dio eurozone".
Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU-a, u svom je pozdravnom govoru istaknuo kako je Hrvatska prije devet godina postala članica EU voljom svojih građana iskazanom na referendumu u siječnju 2012. godine. Ušla je u EU kao suverena država, a hrvatski jezik pod svojim nacionalnim imenom postao je jedan od službenih jezika Unije.
- U svojoj dugoj povijesti Hrvatska je bila dio niza državnih zajednica, ali EU je prva integracija u koju je ušla voljom svojih građana - istaknuo je Neidhardt te podsjetio da je HAZU kao svijest i savjest hrvatske nacije u siječnju 2012. jednoglasno usvojio izjavu kojom poziva hrvatske građane da na referendumu podrže ulazak Hrvatsku u EU.
- Razumljivi su podijeljeni osjećaji nekih građana, ovom važnom pitanju treba pristupiti bez euforije i pretjerane skepse. Akademija je zaključila da su prednosti članstva u EU mnogo veće od nedostataka. Svjesnim smo da EU sa stalnim izazovima nije u svemu idealna zajednica, ali Hrvatska si sada ne smije dopustiti da ostane izvan zajedničkog europskog doma. Sada će više nego ikada doći do izražaja naša sposobnost da razvijamo svoje mogućnosti, prednosti i pružene prilike. Imat ćemo priliku bolje promicati svoju umjetnost i kulturu. Materijalna i duhovna baština i hrvatski jezik doći će do punog izražaja. Hrvatska će postati još prepoznatljiviji dio Europe. To su bile neke od poruka HAZU od prije deset godina - rekao je Neidhardt te dodao da je euro osma valuta u 161 godinu dugoj povijesti Akademije koja od svoga osnutka do danas svjedočila urušavanjima većih carstava i niza nametnutih državnih tvorevina.
- I u takvim uvjetima nesloboda Hrvatska se uspijevala ostvariti. Danas se ostvaruju neslućene mogućnosti: spomenimo samo sjajno preuzimanje predsjedanja EU 2020. i Pelješki most koji postaje stvarnost i simbol povijesne neraskidivosti hrvatskog prostora. Akademija se raduje ovom povijesnom uspjehu i čestita hrvatskoj Vladi na čelu s premijerom Plenkovićem. Neka nam uvođenje eura pomogne da se čim brže približimo gospodarskom standardu drugih članica eurozone – poželio je akademik. Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić u svom je pozdravu napomenuo da su, upravo tu, ispod Baščanske ploče, prije pola godine potpisali dokument vremena, Rezoluciju Zemlju u kojoj je Večernji list na sebe preuzeo promociju održivog razvoja.
- U proteklih nekoliko godina svjedočimo velikim naporima da Hrvatska postane što uređenija i što kvalitetnije mjesto za život. Ulazak u eurozonu je jedan od velikih uspjeha, jamac da nećemo sjediti u predsoblju kada se budu donosile ključne odluke, kada je u pitanju raspodjela novca. Sljedeći izazov koji stoji pred Hrvatskom, pred Vladom, je ulazak u Schengen, i mislim da će Hrvatska na taj način zaokružiti važan put od zemlje koja je samo prije 30 godina izborila svoju neovisnost, gradila institucije, ušla u NATO, EU i s ova dva posljednja izazova zatvorila neki krug. Iza toga slijedi da radimo sami na sebi i cijeli niz konferencija koje radi Večernji list, pa i ova, idu u pravcu toga da razgovaramo o problemima u društvu u svrhu bolje, održive Hrvatske – poručio je glavni urednik Večernjaka.
Tijek događaja:
11:28 - Na panel diskusiji "Eurozona – prilike i zamke za hrvatsko gospodarstvo" sudjeluju Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe, Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke i Vilim Ribić, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Hrvatske.
Peruško: Ovo je događaj kojeg moramo slaviti. On s ulaskom u Schengen zatvara jedno poglavlje integracije Hrvatske u one ključne dijelove Europske unije i na taj način ćemo mi u gospodarstvu i kao ljudi u svakodnevnom životu imati situaciju u kojoj ćemo imati bitno manje kamate, smanjit ćemo valutni rizik. Mi kao kompanija imamo više od milijardu eura kredita koji je u eurima. U svim pregovorima koje smo imali kod refinanciranja, to će nam s kreditnim rejtingom države olakšati situaciju.
Lucić: Veselim se uvođenju eura u Hrvatskoj. Imamo oko 70 tisuća klijenata od kojih 18 tisuća intenzivno koristi gotovinu, moramo ih na vrijeme opskrbiti gotovinom da bi mogli od 1. siječnja normalno poslovati. Život ne smije stati, netko će ići kod frizera, imati vodoinstalatera, ne smijemo se dovesti u situaciju da život stane i moramo se pripremiti. Iako je Hrvatska visoko euroizirana zemlja, pažnja i priprema potrebne su kod svakog pojedinca. Što se tiče Slovačke, put je dulje trajao. U Slovačkoj u to vrijeme, do trenutka fiksiranja tečaja eura, domaća valuta je znatno aprecirala, više od 20%. To je malo specifično, a onda je nastupila i ekonomska kriza. Slovaci možda veći naglasak daju na informiranosti, bitna je uloga svih i da svi mi uložimo što više u informiranost građana da bi se pripreme mogle dobro završiti. Puno vremena nema, treba početi odmah.
Badurina: 1. siječnja će bankomati svih banaka u svakom slučaju vraćati eure, sve će biti spremno. Sve ide prema planu, sve banke imaju semafore kao središnja banka koja koordinira i provjerava status. Za ulazak u eurozonu ne sumnjam da će u svim segmentima sve biti pravovremeno. Govoreći o potencijalnom porastu potrošačkih cijena, uvođenje eura samo po sebi na makrorazini ima deflatorni učinak. Ono što generira potencijali rizik od porasta cijena su neke nepoštene prakse formiranja cijena kod trgovaca. Kod nas se na vrijeme počelo o tome razgovarati, vjerujem da će biti minimalan efekt porasta cijena zbog toga što možemo učiti iz iskustva prošlih zemalja.
Ribić: Zahvaljujem se što ste htjeli čuti drugo mišljenje. Na svim ovakvim skupovima bili su uglavnom istomišljenici. Ja sam eurofil, međutim, eurozona je specifično pitanje. Euro je koristan, dobar, pogotovo je važan u normalnim okolnostima kada se sve zbiva dobro, ali u kriznim okolnostima može imati katastrofalno loše učinke. Gubitak vlastite valute je gubitak alata za opstanak, za čuvanje radnih mjesta, očuvanje proizvodnje izvoza u kriznim situacijama. Netočno je da je euro dobar u kriznim okolnostima. Uzmimo kao primjer da u Crnoj gori započne rat, ne daj Bože, Hrvatska ima ogroman problem. U takvim okolnostima, Hrvatska ako nema svoju valuta mora se na nekoga osloniti. Financijska i euro kriza pokazala su da ECB nije zadnje utočište. Nije najvažniji hrvatski problem hoćemo li se jeftinije zaduživati, najvažniji aspekt je iseljavanje. Pandemija je zaustavila taj proces, sada će se ponovno otvoriti. Njemačka je objavila plan privlačenja radnika sa Zapadnog Balkana, kao da to nije naša muka, mi smo član EU. Konzekvenca je iseljavanje. Nije o tome bilo ozbiljne javne rasprave, smatram da su neki odgovorni za ono što nam se može dogoditi. Eurozona, nedovršeni projekt, nije trebalo srljati u nju. Trebalo je čekati kao što je češka vlada nedavno dala izjavu da nije vrijeme jer se sama eurozona treba reformirati.
Lucić: Slažem se s gospodinom Ribićem da institucije EU i proširenje eurozone nije dovršen projekt i da je Europa, kao geopolitički igrač, slaba u današnjem novom svjetskom poretku. Mi bi svi voljeli da je jača, da ima svoje institucije pa bi neke krize drugačije promatrali. Međutim, podsjetio bih na prezentaciju guvernera, neke su nacionalne valute deprecirale više od 30%. Mi smo jedina zemlja ispod pet milijuna stanovnika koja nije ušla u eurozonu, mi smo premali, a ono što je činjenica je da smo mi euroizirana ekonomija. U Hrvatskoj je više od 80% štednje u eurima, dosta smo integrirani u regulativu EU i ekonomija se sve više integrira. Zadnjih godina su eurski krediti bili popularniji. Instrumenti monetarne politike centralne banke su skučeni i naša monetarna politika ne može solirati i biti bitno drukčija od okruženja. Svaki proces uvijek ima dvije strane, ali gledao bih više na prilike našem gospodarstvu da bude konkurentnije i kvalitetnije.
Badurina: S obzirom na specifičnost našeg gospodarstva, i sami smo odlučili ne koristiti neki tečajni intervencionizam i nismo pribjegavali umjetnom formiranju tečaja zbog povećanja konkurentnosti i bilo kojih drugih ciljeva. Stabilnosti cijene kapitala je osnovni temelj razvoja gospodarstva. Pristupanje eurozoni predstavlja logičan slijed takve dosadašnje politike.
Peruško: Kontekst uvođenje eura treba razmatrati u kontekstu pozicioniranja Hrvatske u zapadnu Europu. Mi smo integrirani dio zapadnog svijeta, manjak radne snage je globalni problem i njega treba adresirati na drugačiji način i mislim da je to pitanje onoga što nam dolazi. Ako smo kao društvo prije 30 godina došli do samostalnosti, željeli biti dio zapadnog svijeta, ovo je završetak tog koncepta i pitanje je što je idući korak i kako društvo napraviti konkurentnim da postane atraktivno za useljavanje. Moramo učiniti tri velika koraka - smanjiti doprinose i poreze na plaće i agresivnije prihvaćati izbjeglice iz Ukrajine jer je to sigurno jedan bazen koji će se ovdje stalno naseliti.
Lucić: Slažem se s gospodinom Ribićem da je depopulacija gorući problem, no sama valuta ga ne rješava. Euro čak daje neke prilike da se s jačanjem gospodarstva diže standard i uvođenje valute ne znači da treba odustati od reformi.
Ribić: Ne vjerujem da će naš guverner imati utjecaj u ECB-u, ne zato što on to ne zna. Hrvatskoj trebaju niske kamatne stope, a Njemačka ima visoku inflaciju. Kakve će kamatne stope nositi Europska centralna banka? 16% eura je udio njemačke ekonomije, bit će one kamate koje odgovaraju Njemačkoj, ona će se boriti protiv inflacije. Naš je udio 0,6%. Toliko će biti vrijednost gospodina Vujčić, bez obzira na njegove kvalitete. Krize izbijaju svakih sedam do deset godina, to se redovito događa, tada nam prijeti opasnost ako ne može upravljati i imati vlastitu inicijativu. Izgubljen je instrument fiskalne politike kroz europski semestar. Pretvaramo se u administrativnu jedinicu EU bez mogućnosti da sami utječemo na to. Ako nemamo šansu stići standard zapadne Europe, onda se pitam zašto smo išli u EU. Ja sam to zagovarao, ali sam bio siguran da se to mora dogoditi. Ne može pristati da budemo provincija i da ne dostignemo zemlje koje su nam ideal.
Badurina: Mislim da je naš gospodarski sektor na najbolji mogući način iskoristio priliku pristupanja EU. Siguran sam da će iskoristiti potencijale europske monetarne unije koji se ugledaju od smanjenja nekih transakcijskih troškova, tečajnog rizika. Ulaskom u eurozonu doći će do manjih troškova za sektor gospodarstva, do smanjenja troškova zaduživanja, do povećanja likvidnosti, odnosno veće dostupnosti kapitala koje u konačnici bi moglo pružiti dodatne mogućnosti u segmentu cjenovne politike da bi naši proizvodi bili konkurentniji, kako na jedinstvenom tržištu Europske unije, tako i na svjetskim tržištima.
Lucić: Cijela ideja ulaska u Europsku uniju je bolji život, bolji standard dugoročno i osiguravanje trajne opstojnosti naroda koji obitava na ovim prostorima i nekog prosperiteta. To se krije u cijeloj ideji, uvjeren sam da nam ulazak u eurozonu pruža bolje mogućnosti i daje veće šanse da ubrzamo rast. Međutim, bez kontinuiranog provođenja reformi, toga neće biti. Integracije su takve da sve više europskih građana kupuju nekretnine u Hrvatskoj, tvrtke se povezuju. Sa svime time trebalo bi dolaziti do niveliranja standarda. Ne ide brzo, ali ako nastavimo s reformama idemo u dobrom smjeru. Kupnja nekretnina u Hrvatskoj događa se godinama i pojačava se. Vidimo svi da su cijene nekretnina u porastu, to je dobro da se investira, s druge su teže dostupne hrvatskim građanima, ali mi trebamo raditi na poboljšanju standarda hrvatskih građana tako da dostupnost nekretnina jednog dana bude izjednačena.
Peruško: Rast GDP-a dešava se, prije svega, zbog povećanja produktivnosti, a on se mora desiti povećanjem populacije. Duboko vjerujem da smo jedan ciklus razvoja završili ove, odnosno iduće, godine i sada si moramo postaviti ciklus razvoja sljedećih deset godina da dođemo do 4,5 milijuna ljudi. Moramo si postaviti cilj. Mislim da je u ovom prostoru bez 4,5 milijuna ljudi vrlo teško operirati.
Ribić: Što dalje? Moje mišljenje je da je ključ u vanjskoj politici Hrvatske. Sad smo u euru, nema nazad i to je najveći problem. Ako se kriza dogodi, ključ je da hrvatska politika inzistira na dovršenju eurozone i onda će sve ove prednosti o kojima uvažena gospoda govore doći na vidjelo. Hrvatska to sama ne može, može s Rumunjskom, Portugalom, zemljama istočne i jugoistočne Europe koje mogu unutar EU napraviti blok koji bi mogao prisiliti zemlje neto kontributore. Siromašne zemlje jačaju najbogatije zemlje šaljući im svoje izbrušene dijamante u svojim obrazovnim sustavima besplatno.
Badurina: Ako kažemo da smo mi u ovom trenutku na 70% prosjeka standarda Europske unije, ako očekujemo da će nam to donijetu nižu cijenu zaduživanja, povećanje raspoloživog dohotka građana, smanjenje troškova poslovanja koji će rezultirati povećanjem konkurentnosti gospodarstva i pozitivno djelovati na unaprjeđenje brzine gospodarskog razvoja, onda mislim da u pravom trenutku ulazimo i da smo na pravom putu.
Lucić: Drago mi je da ste doveli gospodina Ribića, dobre teze je postavio. Podsjetit ću na mali detalj, bila je tada Vlada lijeve orijentacije, ministar obrazovanja je iznio prijedlog koji je najnormalniji, da zašto studenti ne vrate državi investiciju. Na moje veliko čudo, široka javnost je osudila takvu misao i meni nije bilo jasno. To je vani najnormalnije, ako je država ulagala u čovjeka, zašto on koji ide dalje doprinositi u drugoj zemlji ne vrati taj ulog državi i društvu.
Peruško: Završio bih s mikrorazinom. Ulazak u eurozonu za Fortenovu znači da će 80% naših prihoda biti u eurima. U vrlo skorom periodu ćemo refinancirati naš veliki dug, otprilike milijardu eura, kojeg ćemo refinancirati u eurima. To će nama kao kompaniji olakšati sljedeće dvije do tri godine da imamo izbalansirano zaduženje sa svojim prihodima i na cjelokupni proces gledamo vrlo pozitivno.
11:15 - Mi de facto 1. siječnja stupamo u drugo najbogatije gospodarstvo na svijetu, po BDP-u per capita. EU je najveći izvoznik na svijetu. A euro, vrlo jasno, druga najvažnija valuta na svijetu, iza američkog dolara. Dolar dominira po tome gdje ljudi drže svoje rezerve, slijedi euro, pa funta, a sve druge manje su važne – počeo je svoju prezentaciju guverner HNB-a Boris Vujčić te zahvalio dosadašnjem ministru financija Zdravku Mariću na suradnji na projektu ulaska u eurozonu, kao i svemu što su proteklih godina, kako je rekao, napravili zajedno.
11:05 - Prije dva dana bio sam svjedok jednog, sad ću sebe parafrazirati, povijesnog dana za Republiku Hrvatsku. Bio je privilegij biti u Briselu kad je donesena i formalna odluka o ulasku u eurozonu. Održan je i prigodni dio gdje smo svi mogli posvjedočiti onome što su u kratkim govorima rekli svi čelnici institucija EU, da ovo nije samo veliki dan za Hrvatsku, nego i za EU. Činjenica da će Hrvatska biti 20. zemlja eurozone, unatoč svim izazovima, govori da je nastavak integracije europskih tijekova i dalje vrlo aktivan. U ovim izazovnim vremenima baš je mala Hrvatska dala poruku i našim građanima, i financijskim i inim tržištima – razgaljeno je počeo svoje izlaganje ministar financija Zdravko Marić kojemu je ovo bila zadnja konferencija u ministarskoj roli.
10:25 - Premijer Andrej Plenković drži intervju '1 na 1' na temu 'Danas se održava konferencija u organizaciji Večernjeg lista 'Vanjska politika u funkciji podizanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva'. Intervju vodi Mislav Šimatović.
Dosta dinamičan dan je iza vas. Hrvatski prelazak na euro događa se u vrlo izazovnim vremenima. Koliko će to utjecati na dinamiku i kvalitetu naše integracije u tokove eurozone i mislite li da će benefiti barem kratkoročno biti manji?
Smatram da je jako dobar tajming ove rasprave, živahan je tajming, ali takav je non-stop. Naše članstvo ne dolazi preko noći, ne dolazi slučajno, dolazi na temelju pravno preuzetih obveza koje smo preuzeli u trenutku pristupanja EU. To se zove derogacija, a ono što mi sad radimo abrogaciju derogacije. Međutim, ovo se događa na temelju jasno odabrane strategije, ja sam sudjelovao u jako puno procesa pristupanja nekim organizacijama.
Ovo je po meni bio proces koji smo vodili da može biti školski primjer gdje smo napravili punu sinergiju velike političke odlučnosti, visoke stručnosti, ispunjavanja reformi uz odgovarajuće pojašnjavanje naših postignuća svima koji su nas pratili i ocjenjivali. Svatko od nas je dao svoj doprinos tom mozaiku. Ovo se dogodilo zbog povjerenja - oni koji su odlučivali vjeruju nama i vjeruju da Hrvatska s jasno određenim smjerom stavlja sidro na globalnom pozicioniranju. Noćas nam je i Fitch podigao rejting. Politika naše vlade, naš jasan smjer je donio rezultate i postavio nas na mjesto u kojem u krizama građani bivaju zaštićeniji.
Hoćemo li imati benefite te eurozone? Hoće li biti novaca za investicije?
Mislim da je šteta da ove rasprave ostanu in camera. Kada slušate naše kolege, onda shvaćate koliko cijene da smo uspjeli ostvariti naš strateški cilj kada imamo situaciju bez presedana. Unatoč pandemiji, unatoč ratu u Ukrajini, rasta cijena sirovina i građevinskog materijala.. Ostvarenje ovakvog cilja je sada bolje gdje ćemo koristiti sve kapacitete koje nam to članstvo može dati. Mi ćemo nastojati balansirati dva cilja: ne ugroziti gospodarski rast te istodobno mjerama napraviti situaciju u kojoj ćemo i poreznim reformama i subvencijama voditi računa da građani i gospodarstvenici mogu premostiti ovu krizu. Nema tog aktera koji će poslati toliko novaca da radnici imaju plaću, a da kompanije prežive. Efekt je da smo pravovremeno reagirali. Dali smo ruku kada je bilo teško, a onda su se ljudi stabilizirali i pokazali što mogu.
Imamo li dovoljno snage?
Ova kriza je vanjska te je horizontalnog karaktera, plus ne znamo koliko će to trajati. Mislim da će biti zahtjevno, no kao što smo se suočili sa svim krizama, tako ćemo i sa ovim. Ima puno destruktivnih aktera, oni koji žele rušenje vlade i pritom govore da ono što smo mi napravili ništa ne valja. Posao ovih onih u krizama je biti konstruktivan, a ne destruktivan. Evo vam primjer meni jedne drage zemlje koja je manje više krenula s nama u neke procese, a to je Bugarska. Imali su krizu bankarskog sustava, nakon toga su imali nekoliko političkih kriza. Oni ponovno imaju izbore, a nisu ni blizu ove pozicije u kojoj smo mi, a mi ćemo ostvariti i euro i Schengen.
Sigurno ćemo ući u Schengen. Što se cilj Schengena? On ima dva datuma. Hrvatska je u Schengenu 1. siječnja kada je riječ o cestovnim, graničnim i morskim lukama, a 26. i 27. ožujka i u kontekstu zračnih luka. Nije to samo turizam, to je još jedna kvačica za sve one koji žele imati posla s nama, da znaju koje su naše kvalifikacije. Svaki proces zahtijeva jako puno tumačenja. Mi smo se naučili - jako malo govorimo o tome, tek smo sad počeli govoriti smo pred samim ciljem. To je politika pojašnjavanja i diplomacije. Mislim da smo stekli povjerenje, Hrvatska čuva vanjsku granicu EU, a sutra će i vanjsku granicu Schengena. Ja kad sam išao u ratifikaciju Istanbulske konvencije, znao sam da ću izgubiti 15 posto biračkog tijela. Oni koji su manipulativni žele to iskoristiti i čupati vam korijenje, ali se ne damo, znamo što je dobro za napredak Hrvatske.
Neke stvari su izvan naše kontrole. Hoćemo li moći i dalje živjeti stilom kojim smo navikli ili moramo početi razmišljati o nekom odricanju?
Kada je bilo sazvano izvanredno vijeće 24. veljače, ja sam rekao kolegama nekoliko točaka iza kojih stojim i danas. Zašto se to dogodilo? Netko tko je Hrvat odmah može prepoznati paralele. Ako vam netko kaže da ide u proces negiranja identiteta jednog naroda, ili ako vam kaže da ide u proces denacifikacije, vi odmah znate o čemu se radi. Fokus Bidenove administracije je Kina, a što se događa s Njemačkom? Imate promjenu jedne ere. Velika Britanija je samu sebe, nepotrebno, izbacila iz EU. U tom trenutku, vučete paralelu s 2008. i ljetnim Olimpijskim igrama u Pekingu. Nisu ni završile, a što se dogodilo? Gruzija. Špranca je tu, kontekst je tu za destabilizaciju Zapada. Mi živimo u društvima blagostanja u kojima nismo svi jednaki, ali je svima sve dostupno. Mi imamo internetsku generaciju koja sve ima. Zato svim mogućim mjerama moramo spriječiti destabilizaciju.
Koliko u tom kontekstu prijeti opasnost od ekstemnih političkih grupa?
Ne rade oni to spontano, oni su motivirano to radili. Danas oni imaju globalno igralište gdje su utjecajni. Ja često pričam s mladima, pitam ih kupuje li netko novine? Ako jedan digne od njih 100, to je uspjeh. Informiraju se samo na temelju silosa, vrlo kratko, površno i bez ulaženja u supstancu i to je idealno za manipulacije. Zato je bit da shvatimo kontekst gdje mi živimo. Rat u Ukrajini se tiče nas svih. Glad i siromaštvo dovode do pada država, i na kraju migracija. Gdje? Na Zapad. Svi koji su nestabilni čekaju na pristojnoj distanci da vide gdje će ići.
Kada ste došli na čelo Vlade prije šest godina, spominjala se transformacijska politika koju ćete provoditi. Kako ona utječe na politiku?
Ja sam imao rečenicu 'Mijenjam HDZ da bi mijenjao Hrvatsku'. Mislim da smo što se tiče promjena napravili puno. Što se tiče HDZ-a kao stranke, naši temelji su ostali isti. Što se tiče naslijeđa Tuđmana, ostali su isti. Prilagodili smo se novim okolnostima. Jedno su izazovi kada krećeš u stvaranje hrvatske države, a drugo su okolnosti sada u bitno diverzificiranijim okolnostima. Ono što mi sada radimo je pozicioniranje stranke čvrsto na desnom centru. Ne kažem da smo sve probleme riješili, ali taj proces je velik. Ako netko napravi faul na najnižoj razini, prvi koji dobije po glavi sam ja. Mislim da smo napravili puno iskoraka, ali puno je izazova pred nama i trudit ćemo se napraviti koliko možemo.
10:10 - Pozdravne govore održali su Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU-a, kao i glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.
"Hrvatska je prije devet godina postala članica EU voljom svojih građana iskazanom na referendumu u siječnju 2012. godine. Ušla je u EU kao suverena država, a hrvatski jezik pod svojim nacionalnim imenom postao je jedan od službenih Unijinih jezika. U svojoj dugoj povijesti Hrvatska je bila dio niza državnih zajednica, ali EU prva je integracija za koju se izjasnio narod u slobodnoj hrvatskoj državi", kazao je Velimir Neidhardt.
"HAZU kao najviša znanstvena i umjetnička ustanova u siječnju 2012. jednoglasno je usvojila izjavu kojom poziva hrvatske građane da na referendumu podrže ulazak Hrvatsku u EU. Akademija je zaključila da su prednosti članstva u EU mnogo veća od nedostataka. Svjesnim smo da EU sa stalnim izazovima nije svemu idealna zajednica, ali Hrvatska si sada ne smije dopustiti da ostane izvan zajedničkog europskog doma.
Sada će više nego ikada doći do izražaja naša sposobnost da razvijamo svoje mogućnosti, prednosti i pružene prilike. Imat ćemo priliku bolje promicati svoju umjetnost i kulturu. Materijalna i duhovna baština i hrvatski jezik doći će do punog izražaja. Hrvatska će postati još prepoznatljiviji dio Europe. To su bile neke od poruka HAZU od prije deset godina" kazao je Neidhardt.
Euro je osma valuta u 161 dugoj povijesti Akademije koja od svoga osnutka do danas svjedočila urušavanjima većih carstava i niza nametnutih državnih tvorevina. I u takvim uvjetima nesloboda Hrvatska se uspijevala ostvariti", dodao je Neidhardt.
"Spomenimo samo sjajno preuzimanje predsjedanja EU 2020. i Pelješki most koji postaje stvarnost i simbol povijesne neraskidivosti hrvatskog prostora. S novim ruhom eura na životnom tijelu EU ovdje uz medij Večernjeg lista. Akademija se raduje ovom povijenom uspjehu i čestita hrvatskoj Vladi na čelu s premijerom Plenkovićem. Neka nam uvođenje eura pomogne približavanju gospodarskom standardu drugih članica eurozone. Na kraju očekujući schengenska pravila nastavimo potvrđivati svoju zemljopisno povijesnu ulogu", kazao je.
"Nalazimo se ispod Bašćanske ploče, ja ga volim nazvati dokumentom vremena, prije jedno pola godine ovdje smo potpisali važan dokument za budućnost za Rezolucija Zemlja gdje je Večernji list na sebe preuzeo promociju održivog razvoja ovog planeta. U proteklih nekoliko godina svjedočimo velikim naporima da Hrvatska postane što uređenija i što kvalitetnije mjesto za život.
Ulazak u eurozonu je jedan od velikih uspjeha, ulazak u eurozonu jamac je da nećemo sjediti u predsoblju kada se budu donosile ključne odluke, kada je u pitanju raspodjela novca. Sljedeći izazov koji stoji pred Hrvatskom, pred Vladom je ulazak u Schengen, i mislim da će Hrvatska na taj način zakružiti važan put od zemlje koja je samo prije 30 godina izborila se za svoju neovisnost, gradila institucije, ušla u NATO, EU i sa ova dva posljednja izazova zatvorila neki krug. Iza toga slijedi da radimo sami na sebi i cijeli niz konferencija koje radi Večernji list je upravo u pravcu toga da razgovaramo", kazao je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.
"nećemo sjediti u predsoblju kada se budu donosile ključne odluke" HAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHAHA