Stigao je rebalans proračuna za 2024. godinu, a da nitko drugi, osim umirovljenika, ni trepnuo okom nije. U osnovi, rebalans i ne donosi razloge za protivljenje jer se njime državna potrošnja povećava za milijardu eura u odnosu na prethodni plan. Ove će godine hrvatska Vlada potrošiti 33,6 milijardi eura, a još 2019. godine državni je proračun iznosio samo 18,5 milijardi eura! Kako je u Hrvatskoj novca k'o blata, naplata poreza raste još brže, a tako će i proračunski prihodi biti gotovo dvije milijarde jači od početnog plana.
Gubitnici umirovljenici
Usprkos dramatičnom pismu, koje je ljetos procurilo u medije, ministar financija Marko Primorac nije ni pokušao rezati oštrim škarama. Višak poreznih prihoda podijelio je kome je morao, najviše zaposlenima u javnom sektoru za plaće, zatim HEP-u kao naknadu za zamrznutu cijenu struje, a dio je išao za obnovu i nešto sitno za socijalna davanja. Ipak, gotovo 800 milijuna eura neplaniranih poreznih prihoda otići će za smanjenje deficita. Nitko nije posebno oštećen ni na rashodnoj strani, iako su ministarstva ostala bez već odobrenih milijardu eura jer im je s računa skinut samo iznos koji nisu uspjeli potrošiti.
Među takvim 'gubitnicima' našao se resor mirovinskog sustava jer se računalo da će redovna usklađenja mirovina biti skuplja. Kako je pala inflacija, a formula za usklađenje ostala nepromijenjena, tako je i postotak povećanja mirovina bio skromniji od plana, što je novi umirovljenički tribun Milivoj Špika iskoristio kao povod da najavi nove prosvjede u studenome.
VEZANI ČLANCI:
Državni proračun uglavnom živi od PDV-a koji će donijeti dvije trećine svih poreznih prihoda. Oni iznose 17,25 milijardi eura, no isprsili su se i poduzetnici koji će ove godine uplatiti 17 posto više poreza na dobit u odnosu na lanjsku godinu koja je također bila izdašna. Od poreza na dobit u proračun će sjesti 2,6 milijardi eura, te će i država ponešto profitirati od izvrsnih poslovnih rezultata domaćih poduzetnika! Oni su jednim dijelom ostvareni i štednjom na troškovima rada i osoblja.U povodu svjetskog dana dostojanstvenog rada Fina je objavila podatke koji pokazuju da su troškovi osoblja i rada tijekom 2023. godine iznosili 13,2 posto ukupnih troškova poduzetnika, a prosječna radnička plaća 1028 eura neto.
Uštedjeli na radnicima
Prosječna neto plaća u godini dana skočila je za 10 posto dok su s druge strane zasluge članova uprave za dobar rezultat nagrađene 25-postotnim povećanjem primanja! Nadalje, usporedba s pretpandemijskim razdobljem otkriva da su 2019. godine troškovi osoblja hrvatskih poduzetnika bili veći i iznosili su 13,9 posto ukupnih rashoda te su u četiri godine smanjeni za 0,7 postotnih poena! Uštedu na radnicima jednim dijelom je omogućila i država uvođenjem brojnih neoporezivih naknada i podizanjem gornjeg limita za njihovu isplatu, pa su, navodi Fina, darovi, nadoknade troškova i potpore zaposlenicima više nego udvostručeni, s 1,25 milijardi eura u 2019. došli su na tri milijarde eura u 2023 godini. U tom su razdoblju ukupni rashodi hrvatskih poduzetnika (bez banaka) povećani 50 posto, dok su troškovi osoblja rasli sporije – 40 posto, što nisu pogurala samo primanja nego i povećanje broja zaposlenih.
GALERIJA Nakon višegodišnjih radova otvoren obnovljeni prirodoslovni muzej: Tomašević najavio besplatan ulaz za vikend