Upozorenje

Od danas Europljani žive na ekološki dug, a Hrvati će u taj dug ući 1. lipnja

Foto: Grgo Jelavić/Pixsell
Od danas Europljani žive na ekološki dug, a Hrvati će u taj dug ući 1. lipnja
10.05.2019.
u 19:12
Kada bi svi stanovnici svijeta živjeli poput stanovnika Europske unije, na današnji dan čovječanstvo bi iscrpilo sve godišnje Zemljine prirodne resurse
Pogledaj originalni članak

– Od petka, 10. svibnja, Europljani će živjeti na ekološki dug. Građani Hrvatske u ekološki će dug ući 1. lipnja, a Slovenci su u njega zakoračili još 27. travnja – priopćila je jučer Svjetska organizacija za zaštitu prirode (World Wide Fund for Nature - WWF) u svom najnovijem izvješću “Dan ekološkog duga EU: život iznad granica prirode”, koje su radila u suradnji s Global Footprint Networkom.

Kako je prenijela Hina, u priopćenju je istaknuto da bi upravo na današnji dan “čovječanstvo iscrpilo sve prirodne resurse Zemlje kada bi svi stanovnici svijeta živjeli poput stanovnika Europske unije”. Navodeći kako svi ljudi ovise o prirodi zbog svega onoga što im ona nesebično pruža – hranu, drvo, obradive površine, kao i one za zgradnju, ali i činjenice da priroda u konačnici apsorbira ugljik – WWF upozorava: “Ipak, da svi ljudi u svijetu dijele naš stil života, već sutra bismo potrošili sve dostupne resurse koje Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To znači da bi stanovnicima EU, umjesto jednog, bila neophodna 2,8 planeta da zadovoljili svoje potrebe.”
Istodobno, WWF podsjeća da je lani svjetski Dan ekološkog duga kalendarski pao na 1. kolovoza, a u ovom trenutku još uvijek se ne zna kada će to biti ove godine. Riječ je, naime, o danu do kojeg smo iskoristili sve prirodne resurse koje planet može regenerirati u jednoj godini.

– A ostatak godine iscrpljujemo prirodni kapital koji se ne može obnoviti. To se prekoračenje naziva ekološkim dugom – objasnili su u WWF-u. Posljedice tog prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa uzrokuju deforestaciju (nestajanje šume), gubitak biološke raznolikosti, naglo smanjenje ribljih stokova, nestašicu vode, eroziju tla, zagađenje zraka i povećane klimatske promjene. Sve to izaziva i uzrokuje sve češće ekstremne vremenske pojave poput suša, poplava i razornih divljih požara, koje dovode do brojnih konflikata i pogoršavaju globalne nejednakosti.

Kako navedeno izvješće naglašava brojne razlike između ekološkog otiska država članica EU i ostalih zemalja svijeta te pokazuje da ni jedna država članica ne djeluje na ekološki održivoj razini, WWF poziva sve članice EU da u središte svih svojih odluka stave UN-ove ciljeve održiva razvoja te nakon skorašnjih izbora za Europski parlament potpišu Europski pakt za održivost, čime bi prihvatile poduzimanje konkretnih akcija u vezi s prirodom i klimom, što je izuzetno važno za sve nas jer bi se time Europi omogućilo da zaštiti dugoročnu stabilnost, sigurnost i blagostanje.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

màrley
19:44 10.05.2019.

Govorite u svoje ime, u zemlji u kojoj ja zivim se strogo pazi na okolis, a to sto vi glodjete stabla, ostavljate spaljenu zemlju iza sebe, i silujete prirodu, to je vasa stvar. Vi u EU dzungletini ste u svemu takvi, ne samo u okolisu. I nemojte nas nazivati Europljanima, kao i pomahnitala babetina iz Berlina, sto umislja da je vec osvojila Europu, bolesnica, daleko joj zlocinacka koliba.

Avatar neurazumljiv
neurazumljiv
19:40 10.05.2019.

Hrvatska s ovim natalitetom i resursima je održiva bez ikakvog duga, države s ogromnim rastom populacije kao nigerija i indija su problem, probajte s propagandom tamo te nas pravovremeno informirajte.