Već dulje od pola godine studenti i učenici okupljeni diljem Europe u pokret “Fridays For Future”, poznat i kao FFF, pokušavaju ishoditi promjenu klimatskih politika i politika zaštite okoliša, no do sada bez potpuno jasnih zahtjeva.
Od kada je u kolovozu 2018. tada petnaestogodišnja učenica i aktivistica za zaštitu okoliša Greta Thunberg puna tri tjedna, umjesto pohađanja škole, prosvjedovala pred švedskim parlamentom držeći u rukama natpis “Školski štrajk za klimu”, što je bio i svojevrsni početak FFF pokreta, sve do prije nekoliko dana nitko se od aktivista nije izjasnio koji su doista njihovi zahtjevi vladama.
Vegani ne osjećaju razliku
Sve do prije nekoliko dana, kada je njemački ogranak ovog pokreta, koji se u međuvremenu proširio među učenicima i studentima cijele Europske unije, iznio na tiskovnoj konferenciji listu svojih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva. Što se dugoročnih ciljeva tiče, oni se odnose na smanjenje emisije stakleničkih plinova u Njemačkoj na nulu do 2035. godine, napuštanje korištenja ugljena do 2030. godine te na potpuni prelazak na obnovljive izvore energije, što bi trebalo dostići do 2035. godine. No uz ova tri zahtjeva, tu su i tri kratkoročna cilja koja bi, zahtijevaju u FFF-u, postići “odmah i sada”, odnosno do kraja ove godine.
Prvi je cilj napuštanje subvencija za fosilna goriva, drugi je zatvaranje četvrtine svih termoelektrana na ugljen koje sada rade u Njemačkoj, a treći cilj je uvođenje poreza na emisiju stakleničkih plinova u iznosu od 180 eura po toni CO2.
Iako zvuči benigno na “prvo gledanje”, upravo bi uvođenje ovog poreza na stakleničke plinove, odnosno oporezivanje svih proizvoda i usluga s obzirom na to koliku emisiju CO2 proizvode, promijenilo bi drastično gospodarsku sliku Njemačke, ali i ostatka EU. Naime, svi bi proizvodi i usluge znatno poskupjeli. Prvi bi se na udaru našla benzinska i dizelska goriva, a cijena bi im skočila u nebo. Prema izračunu koji je načinio njemački Spiegel, za litru benzina trebalo bi izdvojiti 0,43 eura, odnosno oko tri kune više nego što je (ionako previsoka) cijena danas, dok bi za litru dizela trebalo platiti 0,47 eura više nego danas.
Poskupjelo bi i motorno ulje za podmazivanje vozila, cijena bi mu bila viša za oko 0,58 eura. Uz porast troškova za gorivo, građanima bi “podivljali” i računi za električnu energiju. Za struju bi prosječno tročlano kućanstvo godišnje plaćalo 317 eura više, odnosno poskupljenje bi iznosilo oko 2370 kuna na godišnjoj razini.
Naravno, poskupjela bi i hrana. U proizvodnji jednog kilograma smrznute govedine stvara se emisija od 14,34 kilograma CO2. Što znači poskupljenje mesa od 2,58 eura po kilogramu, odnosno oko dvadeset kuna. Mlijeko bi nešto manje skočilo gore, “samo” 0,17 eura ili 1,2 kune po litri. Za paket jaja od 12 komada potrošač bi morao plaćati dodatnih 0,24 eura, odnosno 1,8 kuna.
S druge strane, vegetarijancima bi poskupljenje hrane znatno blaže palo. Tako bi pšenično pecivo poskupjelo samo 0,01 euro, dok bi kilogram krumpira bio skuplji 0,04 eura, odnosno oko 30 lipa.
Promjena životnog stila
Osim goriva, struje i hrane, poskupjeli bi i ostali proizvodi. Tako bi prosječna pamučna majica, u čijoj se proizvodnji stvori 11 kilograma CO2, poskupjela 1,98 eura, odnosno nešto manje od 15 kuna. Mobitel poput iPhone X modela bio bi skuplji 14,20 eura.
Prosvjed 'STOP rastu cijena goriva':
Ni odluka potrošača da ostavi automobil parkiran u garaži i na odredište ode javnim prijevozom ne bi mu puno pomogla.
Karta na letu od Münchena da Hamburga poskupjela bi 28,80 eura, dok bi na istoj relaciji, ali željeznicom, put bio skuplji 6,12 eura. A letovi na dugim relacijama ponovno bi postali basnoslovno skupi. Povratna karta između Hamburga i Aucklanda poskupjela bi 2107 eura, odnosno oko 15 tisuća kuna.
Potpuno je jasno da bi gotovo svi potrošači, ako bi se zahtjevi FFF-a prihvatili, morali drastično mijenjati svoj životni stil. Morali bi prestati, ili znatno smanjiti, potrošnju mesa, odreći se automobila i javnog prijevoza, a o zrakoplovima bi većina mogla samo sanjati. Aktivisti žele da se ovi porezi žele uvedu do kraja godine, odnosno za samo osam mjeseci. No uza sve dobre želje, to su ipak nerealni zahtjevi.
VIDEO Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj:
kad bi se usvojili svi zahtjevi kojeg bi "Zeleni" i ovi aktivisti željeli, morali bi se preseliti živjeti u pećine. A i taj ekološki aktivista želi, kad navečer dođe doma, da pritisne prekidač na zidu "klik", i da mu se upali svjetlo u stanu. A otkuda struja dolazi? Ne sa neba, sigurno. Ti idealisti bi trebali znati da tehnologija i komocija kojom živimo nosi svoju cijenu. Oni, ako im to ne valja, neka odu živjeti na čistom zraku Kavkaza, i hraniti se sirom od kozjeg mlijeka.