Skupina Vilnius 10, deset zemalja srednje i istočne Europe, na jučerašnjem je sastanku ministara vanjskih poslova u Skoplju zajedničkom izjavom pozvala NATO da na summitu ministara vanjskih poslova zemalja Sjevernoatlantskog saveza, u svibnju u Reykjaviku, primi Hrvatsku u Akcijski plan za članstvo (MAP). Time bi Hrvatska napravila važan korak k pristupanju u punopravno članstvo NATO-a.
Akcijski plan za članstvo jest program namijenjen zamljama koje pretendiraju na članstvo u NATO-u, a pokrenut je u travnju 1999. godine kako bi pomogao savjetima i programima zemljama kandidatkinjama. Provedba MAP-a služi kao svojevrsna priprema za punopravno članstvo u NATO-u.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula izvijestio je kolege iz skupine Vilnius 10, koju sačinjavaju Albanija, Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Makedonija i Hrvatska, da je Hrvatska pokrenula u Saboru proceduru prihvaćanja Zakona o obnovi te strategije nacionalne sigurnosti i obrane. Prihvaćanje tih akata očekuje se potkraj ožujka. Reforme obrambene i sigurnosne politike bitan su uvjet za uključivanje u procese pridruživanja NATO-u, a kašnjenje reformi usporile su i hrvatski pristup MAP-u.
Ne bude li na summitu u Reykjaviku Hrvatska primljena u MAP, njegova provedba bi počela u rujnu ove godine. Hrvatska je jedina među zemljama članicama skupine Vilnius 10 koja nije bila uključena u program MAP-a.
Ministar Picula nakon sastanka izjavio je da je potpora Hrvatskoj za pristup MAP-u očit dokaz da je Hrvatska prepoznata kao partner u sklopu Vilnius skupine te da će to pridonijeti vjerodostojnosti hrvatske politike i na summitu NATO-a u Pragu potkraj godine.
- Hrvatsku se prepoznalo kao zemlju koja donosi novu vrijednost u cijeli proces te čija ukupna politika pridonosi regionalnoj stabilnosti - rekao je Picula, dodavši da ni problemi u hrvatskoj Vladi neće omesti procese približavanja NATO-u.
Za boravka u Skoplju ministar Picula sastao se i s ministrima vanjskih poslova Bugarske i Makedonije.
U zajedničkoj deklaraciji ministri zemalja Vilnius 10 podržali su razvojne procese na jugoistoku Europe, cilj kojih je izgradnja mira i stabilnosti, te pozdravili napredak u demokratskom razvoju. Vilniuska grupa vjerojatno će ostati bez više od polovice članica jer se očekuje da će sedam zemalja, koje su najviše odmaknule u reformama, biti primljene u NATO potkraj godine.
SKOPJE Vlado Barišić