Prosinačka potrošnja od procijenjenih 13,5 milijardi kuna, 500 milijuna kuna više nego lani, kojom ćemo prvi puta premašiti rekord iz pretkrizne 2008., osim pod borom i na putovanjima osjetit će se i na našim stolovima. Iz GIU Croatiastočara, interesnog udruženja koje okuplja najveće domaće proizvođače i prerađivače mesa i mlijeka, procjenjuju kako bi potrošački optimizam i rast maloprodaje već 50 mjeseci zaredom, kao i najnovije mjere Vlade i stalne akcije trgovaca u ratu za kupce, prodaju mesnih delicija za božićne i novogodišnje blagdane mogli potaknuti za dodatnih 10-15 posto u odnosu na isto razdoblje lanjske godine.
Janjetina u sivoj zoni
Tradiciju bakalara, koji smo u najboljim vremenima na “bianco”, na brudet ili na neke druge načine trošili i 220 tisuća komada, polako preuzimaju neke nove badnjačke tradicije u kojima sve više dominira domaća, morska ili slatkovodna riba. No Božić je i dalje uglavnom rezerviran za puricu, a novogodišnja noć za odojak ili janjetinu, uz popratni “folklor” francuske salate, mlinaca i suhomesnatih proizvoda do slatkih čarolija.
Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočara, objašnjava da samo potrošnja purica u ovome mjesecu raste za oko 110.000 komada onih od 3,5 do 4 kg, te se uz uobičajenu mjesečnu potrošnju od 80-ak tisuća komada ta brojka penje i na 190 tisuća. Purica ćemo tako ovoga Božića blagovati čak 400 tona više u odnosu na druge mjesece, a povećani kapaciteti proizvodnje domaćih tvrtki, među kojima prednjače Vindija i Purex, govore da je domaće ponovno na cijeni. Iako nam svake godine trgovci nude i francuske, njemačke ili mađarske purice, one su na svu sreću u manjini pred domaćima pa u Croatiastočaru očekuju tek 30-40 tona purica iz uvoza.
Hrvati godišnje u prosjeku pojedu oko 15-16 tisuća tona puretine, oko 4 kilograma po stanovniku, čime smo na razini prosječne EU potrošnje, doznajemo od Bobetića. Odojci su pak druga priča.
– Ukupno registriranih klanja odojaka na nivou lanjske godine bilo je 180 tisuća komada, mjesečno oko 16 tisuća, a ta se brojka u prosincu penje i na 84 tisuće blagdanskih komada prosječne kilaže od oko 15 kilograma – kaže Bobetić. To znači da se u prosincu potroši i 500 tona više u odnosu na ostale mjesece. No nedostaje domaćih. U strukturi potrošnje, čak 119 tisuća je iz uvoza, a kako su tržišne cijene u EU ove godine i 15-20 posto niže, računa se kako ćemo ovih blagdana uvesti – i pojesti – najmanje 100 tona odojaka više nego lani. Barem onih registriranih, s obzirom na to da se značajna količina, kao i prasadi od 30-40 kilograma, u blagdansko vrijeme zakolje i u domaćinstvima i priručnim klaonicama, i nitko ne zna njihovu pravu brojku. U mesarskim krugovima spekulira se da bi to u prosincu moglo biti još najmanje 500 tona, ali i najmanje 20- ak tisuća domaćih purica koje se prodaju po “preporuci” ili ispod pulta na tržnicama. Teletine i junetine za prosinačkih blagdana trošimo 10-ak posto više, s time da je potrošnja tih kategorija u ovoj godini već rasla 5-7%.
Janjetina se pak na akcijama trgovaca ovih dana nađe i po cijeni od 50-ak kuna. Računa se da se potrošnja tog mesa u prosincu poveća s uobičajenih 120 na 220 tona, no nitko ne zna koliko je godišnje zapravo proizvedemo jer, prema procjenama stručnjaka, najmanje 200.000 komada nestane u sivoj zoni. Po evidenciji Hrvatske poljoprivredne agencije lani je u Hrvatskoj zaklano 110.821 janjaca (a registrirano je 267 tisuća ovaca!), od čega 103.521 domaćih i 7300 komada uvoznih. U prosincu je registrirano 8280 domaćih trupova, dvostruko više nego u ranijim mjesecima, te 1047 iz uvoza, trostruko više, s time da potrošnja janjetine još bolje ide u uskrsno vrijeme kada se klanja i utrostruče u odnosu na prosinac. Patke, kojima će neki zamijeniti puretinu, uglavnom su iz uvoza - i to mađarskog. A nakon što smo lani zbog europskih problema sa salmonelom prikočili s uvozom, ove je godine već u prvih osam mjeseci uvoz pataka udvostručen, priča Bobetić.
Raste prodaja čokolade
Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu HGK, kaže da će se procijenjeni rekordni rast blagdanske potrošnje od 4,6% u odnosu na lanjsku godinu najviše osjetiti ovih dana, do 24. prosinca.
– Rasterećenje plaća i njihov rast poreznim reformama djelovali su na optimizam građana pa tako i na potrošnju. Imali smo i dobru turističku sezonu, što također ide u prilog ovogodišnjem rekordnom prosincu – tvrdi Ravlić, uz napomenu da će svoj doprinos potrošnji dati i povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres budući da je sve više poslodavaca odlučilo radnicima isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice ili bonuse.
Prema rezultatima lanjskog istraživanja HGK, najveći broj građana potrošio je između 100 i 500 kuna na blagdanske darove (39%), a slijede ih oni koji su izdvojili između 500 i 1000 kuna (31%). Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je tek 9% njih, dok je manje od 100 kuna ili ništa potrošilo 21% ispitanika. Gotovo 40% ispitanika pod borom je ostavilo igračke, a uz igračke se kupovala se i kozmetika (37%), zatim obuća i odjeća (36%) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25%).
– Tradicionalno kupujemo kategorije mesnih prerađevina koje su vezane uz blagdane, purice, odojke, bakalar, božićne dekoracije, namirnice za kolače, a u blagdansko se vrijeme pojačano kupuje i čokolada – kaže Ravlić, ističući da se i ove godine očekuju slični popisi za kupovinu. No u usporedbi sa zapadnim europskim zemljama, gdje se ipak daruju nešto luksuzniji darovi, naši su građani više okrenuti onim praktičnim – napomenula je Ravlić.
Pogledajte i video: Dječak dobio najbolji poklon za Božić
Ja sam na dijeti.