Odbjeglog Ivana Radoševića terete za ratno profiterstvo

Ivan Radošević (65), jedan od “prvaka” privatizacije, koji uz hrvatsko ima i njemačko državljanstvo te je kao takav godinama nedostupan našem pravosuđu, zaradio je još jednu optužnicu.

Kako je priopćilo Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, tereti ga se zloporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju i ratno profiterstvo, a sve navedeno odnosi se na Tvornicu autobusa Zagreb (TAZ). Riječ je o optužnici podignutoj u siječnju 2016., koju je sud u siječnju 2017. bio vratio tužiteljstvu na doradu.

Prema optužnici, Ivana Radoševića se tereti da je nakon što je tijekom pretvorbe i privatizacije 10. srpnja 1992. stekao udjele u TAZ-u, s jednom inozemnom bankom 19. prosinca 1995. sklopio ugovor o kreditu u iznosu od 4,8 milijuna ondašnjih njemačkih  maraka.

Prema ugovoru o kreditu, taj je novac bio namijenjen isključivo za investiranje u TAZ, no tužiteljstvo tvrdi da ga je Radošević utrošio u privatne svrhe. Radošević se tereti da je 14. siječnja 1997.  u Zagrebu sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine u Jurjevskoj ulici u Zagrebu, te se zajedno s drugim kupcem obvezao da će isplatiti prodavatelju 3,6 milijuna DEM. Do tog je novca, tvrdi tužiteljstvo došao tako, što ga  je uzeo iz sredstava kredita koji je bio namijenjen za investiranje  u  TAZ,  a da bi to prikrio sklopio je dva ugovora o zajmu između TAZ-a  i jedne tvrtke.

Taj  je ugovor imao i aneks vrijedan dva milijuna njemačkih maraka, a nakon tih ugovora je u svibnju 1997. sklopljen i ugovor o ustupanju potraživanja s trećim trgovačkim društvom iz Zadra kao dužnikom. Tužiteljstvo tvrdi da  je  tako stvoren fiktivni  dužničko - vjerovnički  odnos  temeljem  kojeg  je iz sredstava TAZ-a prodavateljicama nekretnine  u  Jurjevskoj  isplaćeno oko sedam milijuna kuna, za koliko su oštećeni TAZ te kako tvrdi tužiteljstvo “gospodarski potencijali RH”. Radoševića  se tereti i da je u siječnju 1996., nakon što je inozemna banka TAZ-u isplatila 4,8 milijuna DEM za investicije, dio tog novca, konkretnije 988.700  DEM prebacio  je  na  jednu tvrtku na otocima Wallis i Futuna.

Tužiteljstvo tvrdi da je Radošević to učinio kako bi sebi pribavio imovinsku korist te da je tako oštetio TAZ i “gospodarski potencijal RH” za 3,6  milijuna  kuna.  S obzirom  na to da je ta djela počinio iskoristivši vrijeme rata i mirne reintegracije Podunavlja, kada se “otežano nadzirala zakonitost raspolaganja imovinom gospodarskih subjekata u RH”, optužen je i za ratno profiterstvo.

Hrvatska  je  još  ranije  tražila Radoševićevo izručenje od Njemačke, no Njemačka ga je odbila izručiti jer smatra da je djelo otišlo u zastaru. Zbog zastare je Vrhovni sud nedavno preinačio i oslobađajuću presudu u slučaju vinkovačke  krme  gdje  se  Radošević teretio za štetu od 1,6 milijuna kuna koju  je  protiv  Radoševića  donio  sud u Vukovaru. Vrhovni sud je presudu preinačio  u odbijajuću, što znači da se u tom slučaju Radoševiću više neće moći suditi.  Što će biti s ovim najnovijim slučajem tek će se vidjeti s obzirom na to da je Radošević i dalje nedostupan našem pravosuđu.