Nije sporno da je u inkriminirano vrijeme Ivo Sanader bio predsjednik Vlade Republike Hrvatske te da je kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske imao svojstvo službene osobe, što proizlazi iz zakonskih, ustavnih i konvencijskih odredbi. Zakonom je definirano da je službena osoba kao počinitelj kaznenog djela i državni dužnosnik koji obavlja poslove u tijelima državne uprave, a predsjednik Vlade Republike Hrvatske neosporno je državni dužnosnik. Zakonom o sustavu državne uprave propisano je da poslove državne uprave obavljaju tijela državne uprave, koja su između ostalih i ministarstva, dok Vlada RH usklađuje i nadzire obavljanje poslova državne uprave, pa kako se pod definiciju službene osobe može podvesti i svaki ministar, koji je ujedno i član Vlade RH, onda je i predsjednik Vlade RH državni dužnosnik koji ima svojstvo službene osobe”, stoji među ostalim u pisanom obrazloženju nepravomoćne presude u aferi Ina - MOL.
Status službene osobe
Nepravomoćnu presudu koncem prošle godine donijelo je vijeće zagrebačkog Županijskog suda pod predsjedanjem sutkinje Maje Štampar Stipić, a tom presudom je bivši HDZ-ov premijer osuđen na šest godina zatvora zbog primanja mita. Istom presudom zbog davanja mita u odsutnosti je na dvije godine zatvora osuđen Zsolt Tamas Hernadi, šef MOL-a. Njega je USKOK teretio da je Sanaderu ponudio deset milijuna eura, a isplatio pet milijuna, kako bi MOL preuzeo upravljačka prava nad Inom, iako na njih nije imao pravo.
Sanader je u prvom postupku bio pravomoćno osuđen, no tu pravomoćnu presudu je 2015. godine ukinuo Ustavni sud. Među razlozima koje je naveo za ukidanje pravomoćne presude, Ustavni sud naveo je i Sanaderov status službene osobe, smatrajući da zagrebački Županijski sud i Vrhovni sud to nisu dobro obrazložili. Stoga ne čudi što je sutkinja Štampar Stipić sada vrlo detaljno objasnila poprilično notornu činjenicu da predsjednik Vlade, optužen za činjenje koruptivnih djela, ima status službene osobe.
Nepravomoćna presuda Sanaderu i Hernadiju vrlo je detaljno obrazložena na 75 stranica, a sutkinja Štampar Stipić analizirala je izvedene dokaze, među ostalim vrlo detaljno pojasnivši zašto sud nije vjerovao Sanaderovoj obrani, a vjerovao je iskazima Roberta Ježića i nekih drugih svjedoka.
Ježić je, prema optužnici, u Sanaderovo ime, primio pet milijuna eura, a novac je MOL uplatio na račune njegovih švicarskih tvrtki. Iako ga je obrana tijekom oba suđenja pokušala diskreditirati govoreći da je riječ o nevjerodostojnom svjedoku, sud nije bio takvog mišljenja. U obrazloženju nepravomoćne presude navodi se da je Ježić, usprkos činjenici da je više puta iskazivao tijekom oba suđenja, te da su mu na tim suđenjima postavljena brojna pitanja, u svojim iskazima bio dosljedan, odnosno da je od početka govorio isto. Nadalje, u obrazloženju nepravomoćne presude navodi se i da je Ježićev iskaz potvrdio Stephan Hürlimann. Što se, pak, tiče Sanaderove obrane, sud mu nije povjerovao, jer ga, kako se navodi u obrazloženju nepravomoćne presude, demantiraju iskazi više svjedoka i dokumentacija priložena spisu.
Naglašeno je kako Zakon o privatizaciji Ine demantira Sanaderove navode o potrebi mijenjanja ugovora o plinskom poslovanju, dok druge njegove navode demantira više saslušanih svjedoka. To se posebno odnosi na dijelove obrane bivšeg premijera u kojem je on tvrdio da nije imao nikakav utjecaj na donošenje odluke i zaključivanje spornih ugovora, za koje je tvrdio da su doneseni kao rezultat političke odluke Vlade. – Vlada može donositi odluke koje se u konačnici mogu pokazati kao politički dobre ili loše, međutim, odluka o izmjeni međudioničarskog ugovora nije bila neovisna odluka Vlade RH nego rezultat inkriminiranog ponašanja Ive Sanadera, koje je počivalo na ranijem obećanju Hernadija da će mu dati mito – stoji u obrazloženju nepravomoćne presude. Sud pojašnjava da je Sanader, baš kao i Hernadi, morao znati da je takvo ponašanje nemoralno i kažnjivo, no da je usprkos tome radio u korist “osobnog interesa koji je u suprotnosti s interesom svih građana Republike Hrvatske”.
Hernadi i dalje nedostupan
O žalbama na nepravomoćnu presudu u neko dogledno vrijeme odlučivat će Vrhovni sud. Kada je potkraj prošle godine presuda objavljena, žalbe su najavili i USKOK i obrana. U međuvremenu, Sanader je u Remetincu gdje izdržava kaznu od šest godina zatvora zbog afere Planinska. Ustavni sud nedavno mu je odbio tužbu kojom se žalio jer mu je za aferu Ina - MOL određen istražni zatvor iako je već u Remetincu. Hernadi je i dalje nedostupan našem pravosuđu, a kako ga je mađarska proglasila svojim nacionalnim interesom, male su šanse da će kaznu, ako i postane pravomoćna, ikada odslužiti.
VIDEO: Izjave nakon presude Sanaderu
Koliko se ovom sudi 30 godina samo da ne ide u zatvor ? sve potplaćeno