Prije točno tri godine, 22. veljače 2014. demonstracije na glavnom kijevskom trgu Majdanu, poznate kao Euromajdan, doživjele su svoj vrhunac smjenom tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča. Masovne demonstracije započele su tri mjeseca ranije, u studenom 2013. godine, kada je vlada izabrana na parlamentarnim izborima 2012. odbila potpisati sporazum o bližoj integraciji Ukrajine s Europskom unijom.
Rušenje Janukoviča na Majdanu vrlo je brzo dobilo svoj puno krvaviji nastavak na istoku Ukrajine gdje su se proruski separatisti uz pomoć Moskve pobunili protiv vlade u Kijevu, a otvoreno uključivanje Rusije u ukrajinski rat kulminiralo je vojnom intervencijom i okupacijom Krima u ožujku 2014. godine.
Ukrajina je u međuvremenu postala glavni kamen spoticanja između Europske unije i Rusije, kojoj su i nametnute sankcije Bruxellesa, ali i između Rusije i SAD-a te NATO-a koji je svoju novu doktrinu i kampanju u Europi započeo upravo na opasnosti od ruskog agresivnog širenja po modelu Krima i Ukrajine.
Danas, nakon tri godine, jasno je da će i nova američka administracija na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom upravo na pitanju Ukrajine formirati i definirati odnose s Moskvom. Ono što je posebno zanimljivo jest da je obljetnicu Euromajdana za prekidanje šutnje iskoristio i tada svrgnuti predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič, koji se odlučio pismom obratiti čelnicima SAD-a, Njemačke, Rusije, Francuske i Poljske te institucijama Europske unije, u kojemu u šest točaka nudi rješenje za Ukrajinu i poziva na inicijativu za referendum o statusu Donbasa.
U svom pismu Janukovič poziva sve strane u Ukrajini na smirivanje sukoba i pomirbu svih uključenih strana, kao i “iniciranje osnivanja posebnog povjerenstva Vijeća Europe koje će pratiti istragu kaznenih djela počinjenih na Majdanu”.
Zagovara i referendum u pokrajini Donbas ako Kijev ne počne primjenjivati sporazum iz Minska koji predviđa prekid svih neprijateljstava. Bivši ukrajinski predsjednik, komentirajući događaje koji su doveli do njegova svrgavanja, napisao je kako sporazum o približavanju njegove zemlje Europskoj uniji prije tri godine jednostavno nije bilo u interesu Ukrajine.
“Ukrajina bi tim sporazumom izgubila oko 200 milijardi eura poslova s Rusijom, a Bruxelles nam je u zamjenu nudio financijsku pomoć između 10 i 15 milijardi eura, i to dugoročno”, objasnio je Janukovič. A na terenu i dalje nema mira. Pripadnici ukrajinskog bataljuna Azov smješteni u Mariupolju za Večernji list kažu kako pješačkih sukoba gotovo i nema, no izmjena topničke vatre je svakodnevna.
“Osobito je bilo aktivno u razdoblju od 2. do 12. veljače kada su separatisti iz topova velikog kalibra, osim vojnih položaja, gađali i sela Lebedinsku, Gnutovo, Talakovku i Sartanu. Ukrajinska vojska nije odgovarala sve do prije nekoliko dana poštujući primirje, a onda su uzvratili topništvom. Slična je situacija diljem bojišnice, osobito oko grada Avdijivke i Donjecka, ali i na ostalim bojišnicama u svim sektorima. Gine se svakodnevno na obje strane, poručili su nam iz Azova.
>> NATO: Jačamo svoju nazočnost u Crnom moru. Moskva: To je još jedan korak prema jačanju napetosti
>> Počela likvidacija proruskih separatista u istočnoj Ukrajini
Janukoću, nit te neko čuje, nit ozbiljno uzima! nije važno što je u interesu ukraine nit 200milijardi trgovine sa Rusijom, nego da se tvoja zemlja razbije i pokupuje za jeftine pare kao što su Hrvatskoj napravili! poslje toga si samo još poslušna kastrirana pudlica!