VATIKAN – Međunarodna komisija za Međugorje kojom predsjeda kardinal Camillo Ruini imala je jučer (petak) posljednji sastanak i svoje će izvješće predati Kongregaciji za nauk vjere, potvrdio je danas šef ureda za tisak Svete Stolice otac Federico Lombardi.
„Komisija je zaključila svoj rad. Kao što je predviđeno njezino će se izvješće sada proučiti unutar Kongregacije za nauk vjere“, kazao je Lombardi.
Istražno povjerenstvo je 2010. godine osnovala Kongregacija za nauk vjere , a na preporuku Benedikta XVI., s umirovljenim kardinalom Camillo Ruini, bivšim predsjednikom Talijanske biskupske konferencije, kao predsjednikom, a članovi su: kardinal Jozef Tomko, umirovljeni pročelnik Kongregacije za evangelizaciju naroda; kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine; kardinal Josip Bοzanić, nadbiskup Zagreba i potpredsjednik vijeća Europske biskupske konferencije; kardinal Julián Herranz, umirovljeni predsjednik Papinsko vijeća za zakonske tekstove; nadbiskup Angelo Amato, pročelnik Kongregacije za kauze svetaca; monsignor Tony Anatrella, psihoanalist i specijalist za socijalnu psihijatriju; monsignor Pierangelo Sequeri, docent temeljne teologije pri fakultetu za Teologiju sjeverne Italije; otac A. David Maria Jaeger, savjetnik Papinskog vijeća za zakonske tekstove; otac Józef Kijas Zdzisław, relator Kongregacije za pitanje svetaca; otac Salvatore M. Perrella, docent Mariologije pri Papinskom teološkom fakultetu "Marianum"; i velečasni Achim Schütz, docent teološke antropologije i Papinskom Lateranskom sveučilištu, koji je tajnikom Komisije.
Dotajnik Komisije za Međugorje je monsignor Krzysztof Nykiel, službenik Kongregacije za nauk vjere.
Radu Komisije sudjelovali su i stručnjaci kao velečasni Franjo Topić, docent temeljne teologije u Sarajevu (Bosna i Hercegovina); otac Mijo Nikić, docent psihologije i psihologije religija pri Filozofskom i teološkom učilištu Jezuita u Zagrebu (Hrvatska); otac Mihály Szentmártοni, docent duhovnosti pri Papinskom sveučilištu Gregoriana (Rim), i časna sestra Veronica Nela Gašpar, docente teologije u Rijeci (Hrvatska).
Rezultat trogodišnjeg rada Komisije nije poznat, a vjerojatno se neće znati ni ono što će Kongregacija za nauk vjere preporučiti papi Franji. Tek će papa Franjo obznaniti odluku o međugorskom fenomenu, ali postoje pretpostavke kako će se, zbog daljnjih navodnih ukazanja, potvrditi dosadašnja važeća odluka, ona koju je donijela Jugoslavenska biskupska konferencija 1991. u Zadru.
Tada je zaključeno kako „nije moguće utvrditi jesu li se u Međugorju dogodila ukazanja i natprirodne objave“.
>>Svijetljenje kipa Božji znak, iluzija, priviđenje ili? Evo što kažu teolozi!
Nenada jedino što je papa Benedikt XVI uradio pozitivno na Balkanu je ne prihvatanje pojavljivanje lažne gospe u u Međugorju. On je raščinio je 2009. godine fratra Tomislava Vlašića, oduzeo mu pravo da propoveda, širi katoličku veru, da ispoveda ljude, pretvorio ga u crkvenog laika i zabranio, da propagira tzv. Viđenja Marije, majke Isusove, u selu Međugorje, u Bosni i Hercegovini. Naime u suton, 24. juna 1981. godine, kada je se sumrak spuštao , devojčica iz sela je videla je na jednom uzvišenju ženu u beloj odori, sa belom maramom prebačenom preko glave, obasjanu poslednjim zracima sunca, sa povojem u rukama u kojem je navodno bilo dete. Tako je počelo. Sutradan, okupljenima pred lokalnom crkvom objašnjavao župnik Tomislav Vlašić ,da je žena bila Bogorodica, majka Isusa Hrista. Uprkos pričama po selu da je sve to režirao sam Vlašić, angažujući jednu časnu sestru da glumi majku Božju. Takozvana ukazanja nastavljena su u sve većem broju, a Ivanki se pridružuje još petoro dece, vidilaca: Mirjana Dragićević, Ivan Dragićević, Jakov Čolo, Vicka Ivanković i Marija Pavlović.