31. listopada 1984. godine, ubijena je Indira Gandhi - jedina žena, u povijesti Indije, koja je obnašala dužnost premijera. U jednoj od najmnogoljudnijih zemalja svijeta vladala je čak četiri mandata, od 1966. do 1977. te od 1980. do 1984. godine. Na dan kada je na nju, prije 39 godina, izvršen atentat, Indira Gandhi imala je dogovoren intervju s glumcem Peterom Ustinovom, koji je snimao dokumentarni film, no na taj razgovor nije stigla. Poginula je od 'ruke' ljudi kojima je vjerovala - ubila su ju dvojica njenih tjelohranitelja Sikha. Kada je prolazila kroz vrata koja su čuvali, tjelohranitelji su, u 67-godišnju premijerku, ispucali čak 16 metaka.
Bila je to odmazda koja je uslijedila nakon akcije indijske vojske protiv secesionističkoga pokreta indijskih Sikha, koji su se borili za nezavisnu državu Halistan.
U lipnju, 1984. godine, po zapovijedi Indire Gandhi, vojska je, na blagdan, upala u Zlatni hram, najsvetije mjesta Sikha, pri čemu je ubijeno 550 ljudi. Akciju, koju su Sikhi smatrali svetogrđem, Gandhi je, već u listopadu, platila životom, o čemu su tada, detaljno, izvještavali i novinari Večernjaka, čiji su članci sačuvani u arhivi.
VEZANI ČLANCI:
Nakon ubojstva premijerke, iza koje je bilo 15 godina vladavine, jednog od atentatora ubili su stražari, a drugi se predao te je osuđen na smrt vješanjem. Atentat je bio okidač za nerede, koji su uslijedili, a u kojima je, tijekom četiri dana, samo u New Delhiju, ubijeno više od tri tisuće Sikha, a još četiri tisuće poginulo je širom Indije. Posljedice tog stravičnog masakra Indija još i danas osjeća. Na mjestu premijera Indiru Gandhi naslijedio je njezin sin Rajiv, no, samo sedam godina kasnije i on je ubijen.
GALERIJA 31. listopada 1984. godine, ubijena je Indira Gandhi
"Siromaštvo je najgori oblik onečišćenja"
Kći prvoga premijera neovisne Indije, Džavaharlala Nehrua, Indira Gandhi, u politiku je zakoračila još kao studentica. Za vrijeme studija, u Velikoj Britaniji, upoznala je Feroza Gandhija, za kog se, unatoč protivljenju svog oca, udala 1942. godine. Sudjelovanje u pokretu za nezavisnost Indije, pod vodstvom Mahatme Gandhija, platila je čak i zatvorom, u kom je provela 243 dana. Po povratku u Indiju, ušla je u državni parlament. Nakon smrti svog oca, 1964., preuzela je dužnost ministrice informiranja. Na čelo Vlade došla je 1966., kada joj je bilo 49 godina, a postavili su ju članovi njene stranke, nadajući se da će, sa ženom na ključnom položaju, lako manipulirati, no prevarili su se. Za desetljeće i pol koliko je obnašala tu dužnost, 'Željezna lady' Indije, kako su ju ubrzo prozvali, uvelike je modernizirala zemlju.
Slogan jedne od njezinih izbornih kampanja, "Uništimo siromaštvo", nije bio tek predizborno, mrtvo slovo na papiru. Indira Gandhi doista se uhvatila u koštac sa siromaštvom svog naroda - uvela je sustav socijalne pomoći te omogućila siromašnim Indijcima da postanu vlasnici zemlje. Radila je na unaprjeđenju sela, uvela je mjere koje su stimulirale razvoj poljoprivrede te pokrenula zelenu revoluciju, koja je dovela do velikog povećanja proizvodnje hrane. Zahvaljujući takvoj socijalnoj politici, Gandhi je, u materijalnom smislu, ojačala do tada egzistencijalno ugroženu masu, zbog čega ju je velik dio naroda smatrao nacionalnom heroinom i vizionarkom, koja je koračala ispred svog vremena.
U tim turbulentnim vremenima, zalagala se i za očuvanje nezavisnosti Indije, ali je i postavila temelj indijskoga nuklearnog i svemirskog programa. Ubrzo je zabljesnula i na svjetskoj političkoj pozornici, postavši jedna od najistaknutijih osoba u pokretu nesvrstanih.
No, u drugom dijelu, od ukupno četiri svoja mandata, Indira Gandhi krenula je u smjeru centralizacije moći. Pod strogim su nadzorom bili svi mediji, uvedena je cenzura, pod kontrolom su bili i svi oporbeni političari te neistomišljenici, a mnogi od njih su bili i zatvarani. Sredinom sedamdesetih u zemlji je proglasila izvanredno stanje. Nove gospodarske reforme nije uvodila, a zbog glomazne birokracije zemlja je postala žrtva bujajuće korupcije. Zbog takvog političkog smjera sve veći broj Indijaca počeo ju je smatrao autokratom, no i unatoč tome, Indiru Gandhi danas ipak najviše pamte po tome što je objavila rat siromaštvu, protiv kojeg je, tada, dobila značajnu bitku.