Oko 500 stanovnika Gorskog kotara prosvjedovalo na Markovom trgu

Oko 500 stanovnika Gorskog kotara prosvjedovalo je danas na Markovom trgu zbog ukidanja pogodnosti koje su proizlazile iz njihovog brdsko-planinskog statusa, a priliku su iskoristili i kako bi potpredsjednici Hrvatskog sabora Dragici Zgrebec uručili peticiju "Za spas Gorskog kotara" koju je potpisalo 11 tisuća Gorana.

- Razmotrite inicijativu vezanu za promjene koje će se dogoditi Goranima i Gorskom kotaru, jer to izravno znači da Gorski kotar gubi 27 milijuna kuna na godišnjoj razini nenamjenskih sredstava – upozorio je gradonačelnik Delnica Ivica Knežević ustvrdivši kako se time u pitanje dovodi osnovno funkcioniranje tih jedinica lokalne samouprave i njihova davanja za socijalu, asistente u nastavi, kulturu, sport....

- Želimo da se shvati da je Gorski kotar posebna mikro-regija u kojoj je vrlo teško živjeti, a nitko nije u kreiranju promjena uvažio našu nadmorsku visinu te vodio računa koliko je teško organizirati život na velikom prostoru Gorskog kotara kao ni specifične mikroklimatske uvjete – dodao je Knežević.

Dragica Zgrebec odgovorila je kako se mogu pouzdati u saborske zastupnike, koji će tijekom rasprave o Zakonu o regionalnom razvoju, Zakonu o brdsko-planinskim područjima i Zakonu o područjima posebne državne skrbi razmotriti ovu inicijativu.

Priliku da podrže Gorane iskoristio je dio zastupnika koji su u Saboru tražili stanku.

- Ova Vlada olako, bez promišljanja dugoročnog donosi zakone, radi izračun statističkih o razvijenosti jedinica lokalne samouprave na potpuno krivim parametrima i na taj način ne samo jedinice Gorskog kotara nego Like, dalmatinskog zaleđa, Slavonije, svih rubnih krajeva Republike Hrvatske i to najviše one koji su demografski najviše pogođeni satire na način da im uzima sredstva koja su do sada imali – reagirao je HDZ-ov Tomislav Klarić koji vjeruje da će se napuštanje starog koncepta negativno odraziti na proračune svih jedinica lokalne samouprave.

- Jezera, plinovodi, naftovodi, dalekovodi, sve prolazi kroz Gorski kotar, a Gorski kotar gubi stanovništvo. I ako na ovaj način budemo promišljali mi ovdje u Hrvatskom saboru i ova Vlada ugasit će nam se ne samo Gorski kotar, nego sva naša rubna područja. Što ćemo sve strpati ovdje u Zagreb, u Rijeku, u Split, a ostalo nek' nam bude prazno i pusto – zanimalo je Klarića.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Laburist Nenad Pleše rekao je da je popisom stanovništva 2011. utvrđeno da ih ima 3100 manje nego 2001. godine.

- Demografska slika Gorskog kotara je katastrofalna. U sto godina zadnjih 50% stanovništva je nestalo. Šumski doprinos koji su Gorani imali na račun brdsko-planinskog područja je bilo 5%. Ukidanjem statusa brdsko-planinskog područja gubi se taj šumski doprinos, a to je na razini cijelog Gorskog kotara i jedinica lokalne samouprave iznosilo 3 milijuna kuna – kaže Pleše.

HDSSB-ov Boro Grubišić drži da Gorski kotar jasno zaslužuje drugačiji pristup kao što ga imaju i otoci. 11 županija u Hrvatskoj ima indeks razvijenosti ispod 75%, a među njima je i pet slavonskih županija.

- U tih 11 županija živi milijun i 600 tisuća stanovnika koji imaju slabije uvjete života, rada i zapošljavanja nego onih preostalih 2,5 milijuna stanovnika u RH. Dakle, cijela Slavonija bi zapravo trebala biti potpomognuto područje. Kao i Gorski kotar, koji je zaista brdsko-planinsko područje, pa ja nekad volim reći da u tim krajevima dakle krave pasu pod ručnom – primijetio je Grubišić te dodao kako spomenute zakone treba povući iz procedure dok se ne nađe neko bolje rješenje.

HNS-ova Nada Turina-Đurić rekla je da će njena stranka tražiti način da kroz saborsku raspravu govori o modelima na koji način Gorski kotar uvući u potpomognuto područje na području RH.

- Jedan od modela je da se u okviru Zakona o regionalnom razvoju općine i gradovi Gorskog kotara svrstaju u onu tzv. drugu skupinu po razvijenosti, što je moguće. Drugi model bi bio da se izmijeni Zakon o brdsko-planinskom području, da se popišu specifični kriteriji za utvrđivanje tog statusa i da u taj status uđu jedinice lokalne samouprave sa područja Gorskog kotara. I treća mogućnost je da Vlada paralelno sa zakonom uputi i uredbu, novu uredu o indeksaciji na način da se vidi što ponderiranju o indeksaciji čini onaj dio koji najviše donosi odnosno odnosi to je 30%, a to je stopa nezaposlenost – predložila je Turina Đurić.