‘Omekšavanje’ Macrona za pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom

Pokazujemo aktivan angažman na početku predsjedanja Vijećem Europske unije, rekao je premijer Andrej Plenković jučer u Parizu u kojem je, kako je rekao, imao izrazito korisne konzultacije s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Elizejskoj palači.

Dok je premijer boravio u Parizu, stigla je potvrda da su hrvatski vojnici morali biti evakuirani iz Iraka zbog suspenzije NATO-ove misije nakon eskalacije napetosti između Irana i Iraka s jedne te SAD-a i saveznika s druge strane. Nakon Pariza odmah je jurio na sastanak Predsjedništva HDZ-a na kojemu se očekivala burna rasprava o tome tko je kriv za poraz na predsjedničkim izborima. Ali između te dvije drame Plenković se na radnom ručku s predsjednikom Francuske pokušao usredotočiti na prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, ponajprije na pripreme za svibanjski summit u Zagrebu posvećen europskoj perspektivi jugoistočne Europe.

Datum u ožujku

Uspjeh tog summita ovisi o tome hoće li Macron omekšati stav prema otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što je blokirao i što se sada pokušava promijeniti raznim manevrima, među ostalim i jučerašnjim Plenkovićevim posjetom Elizejskoj palači. Prije početka samog sastanka predsjednik Macron zvučao je kao da bi do zagrebačkog summita lidera EU i zapadnog Balkana moglo biti pomaka.

– Želim istaknuti želju Francuske da sastanak na vrhu u Zagrebu bude uspješan – rekao je Macron. – Znam kakvu važnost pridajete procesu proširenja. Ali moramo promijeniti paradigmu. Francuska je predložila novu metodu da proces proširenja ne bude samo birokratski proces, nego istinski politički put koji se može i ubrzati, ali i učiniti reverzibilnim, koji sadrži uvjete, ali i konkretne koristi za zemlje kandidatkinje – dodao je francuski predsjednik.

Susret Plenkovića i Macrona u Parizu

Video: Tomislav Krasnec Susret Plenkovića i Macrona u Parizu

Premijer Plenković sada radi na tome da se u ožujku, na sastanku Vijeća za opće poslove EU kojim predsjeda Hrvatska, dodijeli datum početka pregovora Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, a preduvjet je da Europska komisija u sljedećih nekoliko tjedana izađe s novom metodologijom pregovaračkog procesa, na čemu je inzistirao Macron, i da se u novim izvješćima o napretku tih dviju kandidatkinja još jednom potvrdi da su učinile dodatne napore u ispunjavanju svih kriterija za ovaj korak.

– Ako to bude dovoljno dobro i dovoljno da Francuska na neki način promijeni svoj stav, vjerujem da će i druge zemlje koje su imale rezerve također promijeniti svoj stav – smatra Plenković.

U Elizejskoj palači hrvatski je premijer dočekan s punim počastima, izjavu s Macronom nije davao nakon izlaska iz automobila, kao u mnogim dosadašnjim slučajevima, nego u dvorani za press konferencije, gdje je za govornicom premijera bio i natpis na hrvatskom jeziku “Pariz, 7. siječnja 2020.” Macron je pohvalio Plenkovićev francuski, ali hrvatski je premijer govorio na hrvatskom.

– Zahvaljujući ovakvim razmjenama punim povjerenja moći ćemo izgraditi i bolju bilateralnu suradnju – rekao je Macron. Plenković je naglasio predanost Hrvatske na putu prema eurozoni i prema ulasku u schengenski prostor bez granica. Sigurnost vanjskih granica EU, na kojoj radi Hrvatska, stavio je i u kontekst obrane od terorizma, podsjetivši na to da je baš jučer bila obljetnica napada na redakciju časopisa Charlie Hebdo u Parizu.

Tijekom radnog ručka bilo je razgovora i o pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru Europske unije i o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz EU koji se očekuje 31. siječnja te definiranju pregovaračkog okvira Unije za pregovore o budućim odnosima s Londonom, koji se otvaraju odmah nakon Brexita s ambicijom da budu dovršeni do kraja ove godine, što stvara novi pritisak.

Klimatske promjene

– Vaše predsjedanje Vijećem EU posebno je važno jer je nova Europska komisija počela s radom. Moramo prijeći s riječi na djela u pogledu borbe protiv klimatskih promjena.

Komisija je predložila odličan temelj za to, uključujući ideje poput poreza na ugljikov dioksid na pragu Europe, i te ciljeve treba što prije provesti u djelo – rekao je francuski predsjednik.

Kad je riječ o pregovorima o novom višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje od 2021. do 2027., Plenković je Macronu objasnio hrvatski stav koji se u slobodnom prijevodu svodi na – ne dirajte nam kohezijske fondove.

– Želimo da se uvaži činjenica da je Hrvatska posljednja država članica u EU koja je imala mogućnost apsorpcije iz samo jednog punog višegodišnjeg financijskog okvira. Trudit ćemo se da za Hrvatsku pronađemo rješenja koja su korisna i dobra i da idemo istim putem razvoja i napretka kao druge zemlje srednje Europe. Svima je jasno da, ako ste u Uniji bili 60 ili 7 godina, niste bili u istoj poziciji da se gospodarski razvijate – rekao je Plenković novinarima nakon razgovora s Macronom.

Jedan od četiriju prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU nazvan je “Europa koja je utjecajna”, no događaji su već u prvim danima nove godine pokazali koliko je to teško postići – na primjeru eskalacije napetosti u Iraku i u odnosima između Irana i Sjedinjenih Američkih Država 28 članica EU muči se formirati jasan zajednički stav koji bi bio preduvjet za utjecaj. I Hrvatska sudjeluje u tim konzultacijama s većom ulogom nego ikad prije, no ipak, unatoč predsjedanju Vijećem EU, ne s ulogom kakva je bila i ostaje rezervirana za velike države članice EU kao što je Francuska.