Jesu li dokazi, među kojima su poruke u kojima se spominje AP, zakonit ili nezakonit dokaz, optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda morat će odlučivati ponovo. Proizlazi to iz odluke Visokog kaznenog suda (VKS) koji je u aferi Software, u kojoj je optužena Gabrijela Žalac, bivša ministrica i miljenica Andreja Plenkovića, prihvatio žalbe obrane na raniju odluku optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda.
Optužno vijeće je, naime, smatralo da su poruke koje su između sebe izmijenile Josipa Pleslić (tada Rimac) i Gabrijela Žalac te Mladen Šimunac zakonit dokaz, te ih je odbilo izuzeti iz spisa u kojem je Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) podigao optužnicu protiv Gabrijele Žalac, Mladena Šimunca, Marka Jukića, Tomislava Petrica i dvije tvrtke. No obrane Gabrijele Žalac i Mladena Šimunca su se žalile VKS-u koji je njihovu žalbu usvojio, vrativši spis optužnom vijeću na ponovno odlučivanje uz napomenu da nova odluka mora biti bolje obrazložena. Obrani je bilo sporno što je sadržaj mobitela kojeg je EPPO naveo kao dokaz u optužnici protiv Gabrijele Žalac i drugih, pribavljen zapravo iz postupaka koje je USKOK pokrenuo protiv Josipe Pleslić (ex Rimac). Dokazi protiv Josipe Rimac prikupljeni su na temelju zakonitog postupanja policije i na temelju zakonitog i važećeg naloga suca istrage za njezinim tajnim praćenjem i prisluškivanjem. Optužno vijeće stoga je zauzelo stav da je riječ o zakonito prikupljenim dokazima te je odbilo prijedlog obrana da se pribave inicijalni nalozi suca istrage koji su doveli do provođenja posebnih dokaznih radnji protiv Josipe Rimac. Po stavu optužnog vijeća dokazi koje je obrana Gabrijele Žalac osporavala, iako su prikupljeni u drugom kaznenom postupku, nisu "predstavljali nezakonito prelijevanje dokaza iz jednog predmeta u drugi nego postupanje sa slučajnim nalazom u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku."
No VKS smatra da analiza prvostupanjskog suda nije bila potpuna. Prvo su pojasnili da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je pretraga doma i drugih prostorija u kojima je pronađen mobitel Josipe Rimac bila zakonita, a nije im sporna ni činjenica da je ono što je nađeno pretragom njezinog mobitela kasnije kao "slučajni nalaz" korišteno u spisu protiv Gabrijele Žalac. Međutim sporno im je što optužno vijeće nije analiziralo razloge zbog kojih je sudac istrage uopće odobrio pretragu kod Josipe Rimac, odnosno bi li te pretrage bilo da nije bilo mjera tajnih dokaznih radnji, zbog čega je optužnom vijeću vratio cijeli spis na ponovno odlučivanje.
VEZANI ČLANCI:
- Prema stanju spisa, proizlazi da je pretraga doma i drugih prostora okrivljenice bila određena radi pronalaska tragova i predmeta važnih za kazneni postupak protiv okrivljenice i drugih osoba. No, izdavanje naloga za pretragu temeljilo se među ostalim i na rezultatima posebnih dokaznih radnji prema okrivljenici. Štoviše, prema obrani, svemu je prethodilo kriminalističko istraživanje u kojem su pak bile provedene posebne dokazne radnje prema trećim osobama. Zato je ostalo neutvrđeno zbog čega prvostupanjski sud smatra da je nalog za pretragu doma i drugih prostora okrivljenice samostalan i izvoran dokaz, a ne dokaz za koji se saznalo iz rezultata posebnih dokaznih radnji, kako to tvrdi obrana. Pretraga, kao osnova zadiranja u temeljna ljudska prava mora imati određen stupanj vjerojatnosti (sumnje) da je počinjeno kazneno djelo. Ako bez rezultata posebnih dokaznih radnji ne bi postojala sumnja kao uvjet za izdavanje naloga za pretragu, nalaganje pretrage ne bi bilo izvorno nego izvedeno iz saznanja dobivenih posebnim dokaznim radnjama. U tom slučaju zakonitost pretrage ovisi o zakonitosti dokaza iz koje je izvedena, pa obrana mora imati učinkovitu mogućnost osporavanja zakonitosti tih dokaza, neovisno o tome što se oni sada ne nalaze u ovom predmetu. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud treba razmotriti bi li bez rezultata posebnih dokaznih radnji postojala sumnja kao uvjet za izdavanje naloga za pretragu. Ako ne bi postojala, pretraga bi bila izvedeni dokaz. To bi značilo da odluka o njezinoj zakonitosti ovisi o zakonitosti dokaza iz kojih je izvedena, što prvostupanjski sud treba razmotriti - navedeno je u odluci VKS-a.
FOTOGALERIJA Josipa Rimaca na kavi sa suoptuženikom iz afere Vjetroelekrane
Koje budalaštine! Kod nas se za korupciju može biti osuđen samo ako odeš javnom bilježniku i potpišeš da si radio koruptivna djela. A i onda bi se raspravljalo je li to zakoniti dokaz!