U kojim će slučajevima pacijenti iz manjeg grada na pregled putovati u susjedni grad, odnosno veću bolnicu, a u kojim će slučajevima specijalist iz drugog grada jednom tjedno ili možda jednom u dva tjedna ordinirati u njihovoj bolnici? Na to pitanje tek treba odgovoriti vodstvo svake od integriranih bolnica, pa neće vrijediti jedna formula za sve, već će takav način rada ovisiti o specifičnostima pojedine bolnice.
Otpor liječnika očekivan
Nacionalni plan razvoja bolnica do 2016. godine, naime, obvezuje uprave svih bolnica da najkasnije dva mjeseca nakon usvajanja plana pripreme projekt njegove provedbe. U njemu će detaljno razraditi sve aktivnosti i resurse potrebne za ostvarivanje definiranih ciljeva. Očekuje se da će to biti početkom ljeta jer javna rasprava o planu traje do 18. travnja, nakon čega slijedi Vladino te saborsko prihvaćanje. Termin je donekle nezahvalan jer počinje sezona godišnjih odmora, što bi moglo otežati primjenu nove organizacije rada. Pitanje je i koliko će zaista učinkovito zaživjeti željena mobilnost liječnika, uzevši u obzir manjak liječnika u bolnicama iz kojih dolaze, a očekuje se i otpor onih koji bi jedan dan trebali raditi u, primjerice, Zadru, drugi u Gospiću.
– Imamo konkretnu situaciju da nam je kardiolog pedijatar otišao u Split. Dok ne educiramo novog, mi ćemo napraviti ugovor s bolnicom u Splitu ili Zadru da liječnik jednom tjedno dolazi u Šibenik i obavlja te preglede – objašnjava dr. Ante Županović, sanacijski upravitelj šibenske bolnice.
Primjer je to funkcionalne povezanosti koja je već aktualna u manjim sredinama. Jer, kako objašnjava dr. Županović, dio šibenskih liječnika odlazi na teren, odnosno obavlja zdravstvenu zaštitu izvan svoje bolnice.
– Gledajući sve to pri kraju karijere, mislim da neke stvari treba urediti. U prvom je redu to primarna zdravstvena zaštita. Nas su prije više od 35 godina učili da se 80 posto stvari rješava u primarnoj. Bolnice su u nezavidnoj situaciji jer se puno toga što se treba odrađivati u primarnoj ne radi i dolazi u bolnicu – objašnjava dr. Županović.
Tehnologija i kadar
Mnogima su spajanja nejasna, primjerice ogulinske i karlovačke bolnice sa zagrebačkim KBC-om Sestre milosrdnice. Tu će se pojačati rad dnevne bolnice u kojoj se mogu obavljati operacije poput mrene ili hernije, nakon kojih će pacijent isti dan ići kući, a, prema objašnjenju ministra Rajka Ostojića, u slučaju teške bolesti pacijenta s tog područja čeka mjesto u KBC-u Sestre milosrdnice. Cilj i jest upravo jačanje dnevnih bolnica i mogućnost da pacijent u kraćem vremenu obavi dijagnostiku za koju bi ranije boravio u bolnici i više dana. Za takav sustav potrebna je i suvremena tehnologija i obrazovani kadar. Pacijent pak neće biti prisiljen ići u konkretno tu bolnicu, nego će i dalje moći odabrati bolnicu u kojoj želi nastaviti liječenje.
Master plan za bolnice
Dnevne bolnice umjesto hospitalizacija trebaju smanjiti liste čekanja
Umjesto višednevnih skupih hospitalizacija, brojni bi se zahvati trebali rješavati u dnevnim bolnicama gdje nakon zahvata pacijent ide isti dan kući (operacija hernije, mrene, meniskusa). Tu će se obavljati i niz pretraga pa se očekuje veći protok pacijenata. Ukidaju se odjeli s malom popunjenošću, ali liječnici će tamo nastaviti raditi u dnevnoj bolnici.
Pacijenti će i dalje moći zatražiti liječničku uslugu u bilo kojoj bolnici u zemlji
Premda će nove bolničke mreže podrazumijevati integriranje određenih bolnica, hrvatski građani neće zbog toga izgubiti svoje ustavno pravo na izbor liječenja pa će i dalje svatko moći zatražiti zdravstvenu uslugu u bilo kojoj bolnici u zemlji.
Neće biti viška liječnika, ali će se smanjiti potreba za novim zapošljavanjem zdravstvenog osoblja
Smanjivanjem akutnih mjesta u bolnicama smanjuje se i njihov kapacitet za pojedine djelatnosti. Međutim, ministar Ostojić poručio je kako neće biti viška među liječnicima i medicinskim osobljem. No, predviđa se da će biti i manja potreba za eventualnim novim zapošljavanjem.
Virovitička i koprivnička te bolnice u Zadru i Gospiću imat će dvije županije za vlasnik
U dva slučaja nova mreža bolnica predviđa spajanje koje prelazi županijske granice – u slučaju koprivničke i virovitičke te bolnica u Zadru i Gospiću. Kad se za dvije godine završi sanacija i županijske bolnice budu vraćene svojim osnivačima – županijama – župani će morati dogovoriti zajedničku upravu.
Povećat će se broj kreveta za palijativnu skrb i dugotrajno liječenje
Povećat će se broj kreveta namijenjenih palijativnoj skrbi i dugotrajnom liječenju. Od bolnica iz master plana tom je obliku skrbi trenutačno namijenjeno četiri posto kreveta. Grad Zagreb nema nijednu postelju za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb. Do konca godine u Hrvatskoj će ih biti 269.
mastermind smislio masterplan, ili ga je možda samo prekopirao od nekoga?!..na kraju ćemo biti kao u SAD-u, tko ima para ima i zdravlje, valjda je tako vrag i zamislio.