Burno u Saboru: Pljušte optužbe za laži i mazanje očiju građanima

Nakon što ih je pred Saborom dočekalo više od tisuću prosvjednika, saborski zastupnici jutro su počeli zahtjevima za stanke, i to iz više razloga – zbog Zakona o radu, stečaja Mirne te stanja u pulskoj Areni. Osim toga, SDP-ovci su u ružičastim majicama, čime su se pridružili međunarodnoj akciji Dan ružičastih majica, odnosno borbi protiv nasilja među vršnjacima.

Oporba je zatražila da se ZOR povuče iz procedure te da vladajući ostvare prijeko potrebni dijalog sa sindikatima.

HDSSB-ov Josip Salapić zatražio je vladajuće da raspišu prijevremene izbore i daju šansu onima koji su, za razliku od njih, spremni razgovarati s narodom. Njegova stranka tražila je da se rasprava odgodi za tri do šest mjeseci, no vladajući su to ignorirali. Odbijajući razgovore sa sindikatima, vladajući su oporbu u Saboru doveli do toga da "a priori moraju biti protiv nečega, o čemu vjeruju da treba razgovarati", tvrdi Salapić.

– Život u Hrvatskoj sve je teži, sve gori, a razlozi za to su i u tome što je vaš premijer, gospodin Milanović, nerealan čovjek. Na vašoj konvenciji u subotu Milanović je rekao da je proteklih godinu i pol bila aktivna obrana od napada nesnošljivosti i netolerancije u Hrvatskoj na domaćem terenu. A tko su ti unutarnji neprijatelji koji napadaju vaše premijere i vašu vladu? Jesu li to radnici, nezaposleni, zaposleni koji ne dobivaju plaću, branitelji u Vukovaru, liječnici, nastavnici ili profesori na fakultetima kojima oduzimate novac? I vaš je premijer rekao da ste zadovoljni onim što ste učinili, a da su nesporazumi bili samo statistička greška. Je li sve ovo što se događa u Hrvatskoj u proteklo vrijeme statistička greška? – zanimalo je Salapića koji je zaključio da nemir i nesigurnost u državi dolaze upravo od premijera, ali i Vlade koja je zaboravila razgovarati s narodom, "s ljudima koji teško žive, koji ne dobivaju svoje plaće, koji krvavo rade, koji se muče i bore za svoje obitelji, za preživljavanje, za plaćanje kredita".

– Mi nećemo podržati ove izmjene. Idite doma i pustite da rade oni koji žele dobro Hrvatskoj – zaključio je Salapić.

""ZOR-om štite radnička prava i on se može mijenjati samo nakon dugih pregovora"

Šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar stanku je tražio zbog protivljenja što je Zakon o radu danas na dnevnom redu, a kao argumente protivljenja podsjetio je na dva premijerova citata, jedan iz 2010. kada je tadašnji šef oporbe Zoran Milanović potpisavši referendum protiv izmjena ZOR-a rekao da se "ZOR-om štite radnička prava i on se može mijenjati samo nakon dugih pregovora", a drugi iz veljače 2012. kada je Milanović već bio premijer.

– Danas ponovno vidimo da iz reda neliberalnih političara, ekonomista, bankara dolaze opet zahtjevi da se ponovno mijenja Zakon o radu i smanjuju radnička prava. Čujte, mi to nismo najavili u svojem izbornom programu. Mi o tome ne govorimo. Mi o tome uopće ne želimo razmišljati jer, naglašavam, Zakon o radu duboki je društveni ugovor, on nije samo slovo na papiru – podsjetio je Lesar na Milanovićev odgovor na njegovo pitanje u veljači 2012. te dodao da je premijer još tada dodao kako "oni moraju biti arbitri nesporazuma, zahtjeva neoliberalnih političara, ekonomista i bankara".

– I nema druge pozadine u ovom ZOR-u, upravo ti zahtjevi, tih grupacija, doveli su do ovakvog prijedloga. Ako je to tako, onda neka vladajuća većina sama donese ovaj zakon i preuzme odgovornost – poručio je Lesar.

"Stop nasilju nad socijalnim dijalogom"

HDZ-ov Ivan Šuker kaže da bi ZOR trebao biti dio skupa reformskih zahvata i poteza ove vlade. 

I to s jednim jedinim ciljem, a ja vas uvjeravam da nema u Hrvatskoj nikog tko je protiv toga da se smanji nezaposlenost, da se poboljša klima u RH za investitore i, na kraju krajeva, da to dovede do gospodarskog rasta. Možete pitati sindikate, svi će reći da su za to. A možemo li do toga doći ako nismo spremni sjesti za stol, pregovarati dan i noć i doći do nekakvog, koliko je to moguće, konsenzusa koji nas jedini može izvesti iz ove krize? – tvrdi Šuker te dodaje kako bi možda bilo vjerodostojnije da na majicama SDP-ovaca piše "stop nasilju nad socijalnim dijalogom" jer se očigledno u Hrvatskoj događa upravo takvo nasilje i socijalni dijalog u Hrvatskoj ne postoji.

– Nemojmo zaboraviti da više od 400 tisuća zaposlenih ovisi o proračunu, državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne samouprave. Vlada je najveći poslodavac i tu je daleko najzainteresiranija strana za to da ukine određena sindikalna prava, dakle prava radnicima, a istodobno da na određeni način pogoduje poslodavcima. Klub HDZ-a traži da se odgodi rasprava o ovom Zakonu o radu i da se jednostavno pokuša razgovarati i pregovarati koliko je to moguće – završio je Šuker. 

"Nemoguće je da nije moguće postići neku vrstu dogovora"

Nezavisna Jadranka Kosor rekla je da se u politici često mora zastati i dobro promisliti.

– Loše je ići glavom kroza zid. Mislim da je ovo jedan trenutak, takav trenutak o kojem govorimo. Godine 2010. išli smo mijenjati samo tri članka ZOR-a, skupljali su se potpisi za referendum i mi smo s time stali. Predlažem da se i danas stane i da premijer koji je tada potpisao peticiju za referendum sjedne za stol i razgovara. Želimo čuti jamstva da će do drugog čitanja Vlada uzeti sve ove primjedbe iz rasprave danas u obzir – poručila je Kosor te dodala kako vjeruje da se ZOR treba mijenjati, ali "mudro i pametno".

– Prijepor u ZOR-u je oko tri-četiri glavne stvari, nemoguće je da nije moguće o tome postići neku vrstu dogovora – čudila se Kosor.

"Na ucjene i kaos pristati nećemo"

HNS-ova Nada Turina Đurić rekla je da unatoč tome što razumije poziciju sindikata i njihovo zalaganje za radnička prava, dizanje tenzija u ovom trenutku nije razumno.

– Znamo da je iz ministarstva u više navrata upućivan poziv za dijalogom, konstruktivnim prijedlozima, ali na ucjene i politiku "uzmi ili ostavi" neće se pristati. Ove su izmjene samo mali kotačić koji je dio reformskih politika ove vlade. Treba pomoći prije svega onima koji danas ne rade da pristupe tom tržištu i dobiju posao. Fleksibilizacija na tržištu rada je nužnost, tako su i zemlje u okruženju išle u tom pravcu – rekla je Turina Đurić te dodala da gospodarska situacija diktira ove izmjene. Dodala je da je ovo prvo čitanje te da ima vremena za razgovor, ali ne nove pritiske jer u Hrvatskoj imamo puno nezaposlenih.

– Na ucjene i kaos pristati nećemo. Nemamo vremena i moramo stvarati dobro investicijsko okruženje – zaključila je Turina Đurić.

"Ne može dokument MMF-a ni Svjetska banka biti veće Sveto pismo od prava radnika naše zemlje"

SDSS-ov Milorad Pupovac kazao je da iz dana u dan rastu socijalna nepravda i nejednakost među građanima te da se iz godine u godinu obezvređuju rad i oni koji rade, a to nije od jučer, ni od ove vlade, ali jest naša realnost i na zastupnicima je da te trendove zaustave.

– Kad bih vjerovao da ovaj ZOR to može, glasao bih za njega, ali nemamo dovoljno argumenata da u to vjerujemo, onda to ne možemo podržati. Ali možemo podržati dijalog, i trebamo. Veća odgovornost je sada na vašoj strani, ministre, nego na strani sindikata. Nekoliko spornih mjesta u zakonu, kod agencija, radnog vremena. Moja savjest traži od mene da vas pozovem na razgovor. Znamo da nema jednostavnog rješenja. Domaći poslodavci, ako im date mali prst, pojest će cijelu ruku. I zato pozivamo na dijalog. U ovoj preosjetljivoj i prevažnoj stvari ne možemo dopustiti da se stvar završi bez dijaloga, ne može dokument MMF-a ni Svjetska banka biti veće Sveto pismo od prava radnika naše zemlje – objasnio je Pupovac te ministru rada Mirandu Mrsiću rekao da ne sumnja u njegove namjere, ali "daljnjim povećavanjem socijalne nepravde, snižavanjem cijene rada i obima prava to nećemo postići".

Predsjednik Sabora Josip Leko ustvrdio je da je "prvo čitanje ZOR-a najbolja javna rasprava o svakom zakonu pa i o ZOR-u, jer sabornica je javni prostor u kojem se bruse i utvrđuju društveni interesi". U trenutku kada je za govornicu došao ministar rada Mirando Mrsić, zastupnici HDZ-a napustili su sabornicu te će se u nju vratiti kada raspravu počnu stranke.

"Sindikatima smo nudili socijalni sporazum"

Ministar rada Mirando Mrsić još je jednom pozvao sindikate da se odazovu pregovorima s Vladom. Naglasio je da je u razgovorima sa sindikatima proveo više od sto sati.

– Sindikatima smo nudili socijalni sporazum, nudili smo sporazum o socijalnom paktu, sve s ciljem da zajedno postignemo društveni dogovor o izlasku iz krize. Međutim, to se nije dogodilo, odbijeni smo odmah na startu – tvrdi Mrsić te dodaje kako su sindikati ti koji su izašli iz pregovora.

– Ovim izmjenama zakona ne diramo otpremnine, ne diramo otkazne rokove što je najvažnija zaštita radnika. I ovim zakonom dinamiziramo tržište rada, omogućavamo da se na tržištu rada posluje, omogućavamo da dolaze investicije i da se konačno u Hrvatsku počne investirati, da konačno dobijemo pozitivnu poslovnu klimu. Ovim se zakonom štite radna mjesta i to je ona vodilja koja treba biti svima na pameti – uvjerava ministar rada.

– Ovaj se zakon temelji na iskustvu dobrih odnosa koji vladaju između radnika i poslodavaca, kod poslodavaca koji ispunjavaju sve obveze prema radnicima kakva je velika većina poslodavaca u državi. Ne želimo donositi zakon koji bi sankcionirao ono što loši poslodavci rade, želimo donijeti zakon koji će omogućiti da dobri poslodavci još bolje posluju, a loše poslodavce ćemo sankcionirati i to drastično, što se vidi i iz kaznenih odredbi ovog zakona – uvjerava ministar te dodaje kako je želja Vlade da se inspekcije rada plaše svi oni koji krše prava radnika i radnica.

"Lažu"

– Inspektorat rada počinje raditi na drugi način, on će biti i preventivna i represivna institucija. Više neće biti odlazaka u pojedine tvrtke, pojedine tvrtke će biti zaštićene, sankcionirat ćemo sve one koji zapošljavaju na crno, sankcionirat ćemo sve one koji ne plaćaju prekovremene, sankcionirat ćemo sve one koji krše radno vrijeme jer novim izmjenama Zakona o Inspektoratu rada inspektori rada dobivaju puno veće ovlasti i drukčiji način utvrđivanja stanja – najavljuje ministar te poručuje da odbacuje sve tvrdnje kako se "na ovakav način promovira loša praksa u državi, dakle da se ne plati radno vrijeme, da se ne plati prekovremeni rad, da se radnicima ne omogućava ono što im treba omogućiti, a to je odmor nakon provedenog rada".

– Netočna je tvrdnja da će se tek nakon četiri mjeseca utvrđivati prekovremeni rad jer oni koji to tvrde neka dobro pročitaju prijedlog zakona ili namjerno lažu. Oni koji kažu da će se radnik kojeg poslodavac otpusti zbog poslovno uvjetovanog otkaza moći zamijeniti radnikom preko agencije za privremeno zapošljavanje lažu – uvjerava ministar te dodaje kako su svi svjesni da ovaj zakon neće otvoriti nova radna mjesta, ali će očuvati postojeća radna mjesta.

– Ovaj zakon neće riješiti sve probleme koji postoje na tržištu rada, ali će vam omogućiti minimalnu sigurnost, utjecat će na smanjenje rada na crno i zaštitit će, radnice i radnici, vaše pravo na rad. Svaki radnik i radnica u Hrvatskoj zaslužuju radno mjesto, zaslužuje sigurnost i dostojanstvo. Ovaj je zakon jedna od mjera koje će omogućiti Hrvatskoj da krene naprijed, a dostojanstvo radnika neće biti ugroženo iako od sindikata čujemo drukčije poruke – zaključio je ministar te opet pozvao sindikate da između dva čitanja zakona sjednu za stol i počnu razgovarati o socijalnom paktu za izlazak iz krize.

"Bolje sutra nećemo postići ultimatumima i prijetnjama"

– Bolje sutra nećemo postići ultimatumima i prijetnjama nego uvažavanjem drugog mišljenja i postizanjem zajedničkog suglasja o nužnosti promjena u svrhu postizanja društva reda, rada i rasta – poručio je Mrsić.

HDZ-ov Željko Reiner kaže da je neozbiljno i krajnje neodgovorno prekrajati Zakon o radu. – To će, bojim se, završiti kao još jedan neuspjeli eksperiment trenutačne vlade s dalekosežnim i dugoročnim posljedicama i za radnike, a i za poslodavce te gospodarstvo u cjelini. Bez maksimalnog suglasja socijalnih partera u ovako teškoj gospodarskoj situaciji to je štetno, to je opasno, to priziva socijalne nemire, a time i narušavanje političke stabilnosti – tvrdi Reiner, kojeg čudi da ovakav zakon predlaže Vlada koju predvodi stranka koja se naziva socijaldemokratskom.

"Hoćete vi ići u zatvor što ne isplaćujete plaće"

HDSSB-ov Boro Grubišić ministru je rekao kako njegovu tezu da zakonom štite radna mjesta demantira 70 tisuća izgubljenih radnih mjesta za njihova mandata.

– Govorili ste o tome da je kazneno djelo ne isplatiti plaće, a oko 15 tisuća radnika u RH u firmama čiji je vlasnik država ne prima plaću, pa tko će kazneno odgovarati, hoćete vi ići u zatvor što ne isplaćujete u Lipiku plaće djelatnicima – zanimalo je Grubišića.

HDSSB-ov Josip Salapić zamjerio je ministru na tvrdnjama da lažu oni koji govore neke detalje o zakonu.

– Vi ste nekoliko puta danas rekli, laž je, lažu, nismo mi, oni su. Na što vam to liči? Vi 32 minute čitate pripremljeni govor i kažete da vas nitko ne razumije, a vi govorite kao da vani nema sindikalnih predstavnika, kao da su radnici sretni, kao da je državni tečaj med i mlijeko. Vi ste govorili kao da je sve lijepo i kao da je Hrvatska europska zemlja u kojoj ne raste nezaposlenost, nego se trebamo ugledati u Njemačku. Daj Bože da se po zakonodavstvu, ali i po radu možemo ugledati na Njemačku, ali vi u tome niste uspjeli pa ni u plaćama – kritizirao je Salapić.

"Javno vam kažem da namjerno lažete"

I laburist Dragutin Lesar uhvatio se ministrovih tvrdnji o lažima. – Ja vam uzvraćam istom mjerom i javno vam kažem da namjerno lažete kada obrazlažete ovaj prijedlog zakona. Pozivate na konsenzus, kako? Uzmi ili ostavi, ovaj prijedlog morate prihvatiti i to je po vašem mišljenju konsenzus. S kime? Sa sindikatima ne možete jer vas ne žele, ne prihvaćaju vaše argumente, ne prihvaćamo ni mi iz oporbe, dakle nemate partnera za konsenzus. Ali ja vam nudim konsenzus, odite, raspišite referendum o tom zakonu i na njega će sigurno izaći 385 tisuća nezaposlenih kojima nudite lažnu nadu da će lakšim otpuštanjem doći do veće zapošljivosti koje nigdje nije dokazano u Europi – poručio je Lesar ministru.

Jadranka Kosor rekla je da je jutros čula jednog uvaženog predsjednika jedne sindikalne središnjice koji je rekao da su sindikati spremni ponovno razgovarati pa bi bilo u ministrovu interesu nastaviti taj dijalog.

HSS-ov Branko Hrg rekao je da ne vidi ni jedan element ovog zakona koji bi mogao stvarno garantirati izvlačenje Hrvatske iz krize.
- Donosimo očito zakon koji je protiv onih za koje ga donosimo. Svaki zakon koji donosimo, a da se građani protiv njega bune po meni nije dobar zakon. Moramo naći rješenje – tvrdi Hrg.

DC-ova Vesna Škare-Ožbolt misli da se izmjene ZOR-a moraju donijeti konsenzusom.

Mazanje očiju građana

- Čini mi se da je ova saborska rasprava upravo bila neki oblik pritiska na sindikate jer ne vidim razloga zašto se nije moglo odgoditi ova točka dnevnog reda i nastaviti razgovor sa sindikatima. Dakle konsenzus je potreban. Ako su to mogli Slovenci možemo i mi. Ako su oni mogli provesti referendum o nekim oblicima rada, zašto to ne bi mogla i Hrvatska, u čemu je tu toliki problem – zanimalo je Škare Ožbolt te rekla da nije samo stvaranje radnih mjesta potreba, već je potreba i održati kvalitetu radnih mjesta. Primijetila je da Njemačka i Nizozemska odustaju od Agencija za zapošljavanje jer su poslovi vrlo nekvalitetni i ne osiguravaju rad.

– Njemačka ne odustaje od agencija, ona odustaje od mini poslova i oni su shvatili da im to nije dobro i mi te poslove u Hrvatskoj nećemo uvoditi. Agencije više kontroliramo, bolje kontroliramo – odgovara Mrsić.

Ivan Šimunović iz HSP-a dr. Ante Starčević ministru je rekao da je priča o očuvanju radnih mjesta samo mazanje očiju građanima.

– Ako za neko radno mjesto nema novca, ono se ne može sačuvati, treba ga ugasiti. Pokušavanjem spašavanja radnih mjesta za koje nema novca napravit ćemo štetu za ona radna mjesta za koja postoje sredstva – rekao je Šimunović ministru.

>> Sabor o ZOR-u: Kako će Mrsić braniti lakša otpuštanja i duže radno vrijeme?