Rast osnovice plaće za tri posto od 1. ožujka i još dva posto od 1. listopada, što je Vlada ponudila sindikatima javnih službi, nije ono što zadovoljava članove tri obrazovna sindikata, koji su zbog toga odbili prijedlog dodatka Temeljnog kolektivnog ugovora. Kako su već istaknuli, traže rast osnovice od po četiri posto s 1. siječnja i s prvim danom travnja, naknadu za topli obrok u visini 50 eura, što nije prihvaćeno, no Vlada je prihvatila uvećanje naknade za noćni rad od 50 posto te isplatu 2,5 osnovice plaće pri odlasku u mirovinu, a uvažili su i prethodne zahtjeve o ukidanju sustava ocjenjivanja rada. Unatoč uvaženim zahtjevima, plaća je ono od čega, poručuju iz tri sindikata, neće odustati.
– Rast plaća koji smo ostvarili od 2016. do danas nije neki spektakl. Ostale posttranzicijske zemlje ostvarivale su sličan pa i veći rast. Prije osam godina osam država imalo je manju satnicu u obrazovanju, a 2023. bilo ih je pet. Mi smo u zaostatku što se tiče satnica u obrazovanju u ovih osam godina. Izuzetak je 2024. godina u kojoj smo malo odskočili od prosjeka. Drugi aspekt je puno važniji, a to je pozicija koeficijenata u obrazovanju u odnosu na koeficijente u drugim državnim i javnim službama. Bilo je objektivnih razloga koje su naši članovi vidjeli i osjetili na svojoj koži i zato je postojao pritisak da nešto mijenjamo što se tiče koeficijenata. Imali smo prosvjede, peticije, presice, pisali smo i zahtjev vijeću za praćenje plaća. Vlada devet mjeseci nije napravila ništa – pojasnio je jučer Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Kako je kazao, kolektivni ugovori reguliraju vrlo važna materijalna i nematerijalna prava i stoga su, kaže, koeficijenti koje im je Vlada ponudila uvredljivi.
Predstavnici Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Školskog sindikata Preporod ističu da, kad je riječ o koeficijentima, ne traže ništa što drugi već nisu dobili. – Sindikalne se akcije mogu izbjeći jedino tako da se vlast sa zahtjevima suoči i da se to riješi. Svi sindikati imaju otvorene pregovore za granske kolektivne ugovore. Ministar rada smatra da je to pitanje riješeno jer ne postoji mogućnost štrajka zbog osnovice plaće. Ali, mi imamo otvorene pregovore za granske kolektivne ugovore, a ako to ne prođe, to će nam biti osnova za organiziranje legalne, zakonske industrijske akcije – poručuju. A kako se mogu steći uvjeti za zakoniti štrajk, pojasnio je Željko Stipić, predstavnik Školskog sindikata Preporod.
– Imamo pregovore za granske kolektivne ugovore u kojima ima desetak materijalnih prava. Nijedno se ne tiče svih radnika, osim jednog koji se tiče svih, a bez njega smo ostali izmjenama zakona. To je prosvjetni dodatak. To pripada svim radnicima i ako nas ne shvate ozbiljno s koeficijentima, to će se sigurno pojaviti u pregovorima za granske kolektivne ugovore. Ne bude li to drugoj strani prihvatljivo, stječu se uvjeti za zakonito organizirani štrajk – poručio je Stipić.
Uz spomenuta tri sindikata nije stao sindikat Hrvatskih učitelja koji vodi Sanja Šprem. – Ovo je nastavak aktivnosti koje smo zaključili adventskim prosvjedom. Sanja Šprem u tome nije sudjelovala. Vrata su otvorena, ali u Sindikatu hrvatskih učitelja moraju se jasno izjasniti jesu li za to da se izmijene dvije uredbe onako kako tražimo – rekao je Zrinko Turalija iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
GALERIJA Prije i poslije katastrofe: Od požara u luksuznom kvartu u L.A.-u nije ostalo baš ništa
