Izjave sa zajedničkim nazivnikom “prijateljstvo” stizale su s obiju strana – i od hrvatskog premijera Zorana Milanovića i od mađarskog mu kolege Viktora Orbána – nakon što je mađarska vlada, s potpisom premijera, poslala oštro priopćenje vezano za MOL. Milanović je već u četvrtak spustio loptu govoreći o prijateljima Mađarima, a i Orban je poručio da je “prijateljstvo važnije od bilo kakvog poslovnog ugovora ili dogovora”, istovremeno pozivajući hrvatsku Vladu da razmisli o otkupu dionica od MOL-a.
Pomirljiv ton
A kako bi mogao mađarski premijer ne spomenuti prijateljstvo kad je dan prije socijaldemokrat Milanović izgovorio rečenicu koja dosad nije prešla preko usana nijednom premijeru HDZ-ovih vlada, iako su odnosi Mađarske i Hrvatske i tad bili odlični. Štoviše, HDZ i Fidesz su sestrinske, pučanske stranke pa bi podrška bila samorazumljiva. Milanović je prvi rekao: “Mađarska je za Hrvatsku napravila najviše od svih država u posljednjih 20 godina.” U pomirljivu je tonu nastavio i danas u BiH.
– Bilo bi mi drago da ovoga nema jer me opterećuje kao političara – kazao je Milanović u Livnu.
– Nas zanima status kompanije, njezina vrijednost i radna mjesta jer je to naša imovina. Zato se moramo suzdržati od nepriličnih komentara te ispregovarati sve s kolegama i prijateljima iz Mađarske – dodao je. Na pitanje ima li Hrvatska novac za otkup dionica bio je jasan: – Ne možemo o tome govoriti, ali mogu reći da se neću kockati državnim financijama. Postoji pravo prvokupa, vidjet ćemo je li ono nečim uvjetovano. Ako ne, možda postoji neki drugi strateški ulagač.
Kako primjećuju domaći i strani diplomati i političari, odnos Milanovića i Orbána izuzetno je blizak. Iako se, kako doznajemo, ipak do oko podneva nisu bili čuli ni razgovarali, prepuštajući diplomatsku inicijativu ministrici vanjskih poslova Vesni Pusić i njezinu mađarskom kolegi, koji su imali unaprijed zakazan sastanak u Budvi.
Bliskost dvojice premijera posebno je uočljiva kad su obojica u Bruxellesu. U stankama se često odvoje od kolega te povuku na razgovor u četiri oka. O čemu točno razgovaraju iza zatvorenih vrata, ne zna se jer detalje ne dijele. Mnogi su ostali začuđeni kad je hrvatski premijer jednom prilikom izjavio da mu je baš Viktor Orbán uzor i primjer kako se upravlja državom i vladom, govore nam. Možda otud i dodatna samouvjerenost u svađi s Bruxellesom o promjeni zakona o europskom uhidbenom nalogu. Mađarska je poduprla hrvatsku inicijativu oko promjene, jednako kao što je za vrijeme svog predsjedanja Unijom, u prvoj polovini 2011., na Orbánovu inicijativu prisilila EU da se usredotoči na Hrvatsku i proširenje te jednu za drugom organizirale konferencije kako bi Hrvatska uspjela zatvoriti sva poglavlja i završiti pregovore do 30. lipnja.
Nema štete
Ako ni zbog čega drugoga, podupire Hrvatsku zbog solidarnosti u “borbi” protiv potpredsjednice Europske komisije Viviane Reding. Mađarska, bez obzira na to što je na vlasti Fidesz, stranka pučana kojima pripada i potpredsjednica Reding, već je neko vrijeme pod oštrom paljbom iz Bruxellesa. Orbán se dugo ali neuspješno borio zadržati sporne odredbe stava, ali i odgovoriti na optužbe o politizaciji pravosuđa, kontroli medija te diskriminaciji i financijskoj nedisciplini.
Također, znalo se da je Milanoviću izuzetno bilo stalo da pregovori Hrvatske i MOL-a proteknu glatko. Iako su ovoga ljeta neki domaći mediji javljali da će se Zsolt Hernadi odazvati pozivu za svjedočenje u Zagrebu, i pravosudnim tijelima i Milanoviću bilo je potvrđeno da Hernadija u Zagrebu vidjeti neće. Tad je procurila i priča o mogućoj prodaji MOL-ovih dionica Rusima, što je opcija koju su MOL-ovi pregovarači imali – ili imaju – ozbiljno razrađenu.
Mnogi su tada govorili kako je Milanović u škripcu i na sto muka jer je postalo jasno da će Mladen Bajić morati raspisati tjeralicu za mađarskim menadžerom. No Milanović nema utjecaja na pravosuđe ma koliko to Orbanu bilo teško prihvatiti. Možda će stoga dogovor između Ine i MOL-a propasti, ali sigurno neće naštetiti odnosu dviju država.