Milanovićeva je vlada otklonila bar jedan od prigovora koji joj je uputila Europska komisija, a vezan je uz donošenje Zakona o osobnom bankrotu građana. Komisija požuruje Vladu da zakonski regulira proces razduživanja stanovništva, o čemu se u Hrvatskoj govori punih osam godina, ali dugo je trebalo da stručnjaci i interesne skupine dođu do kompromisa. Prijedlog Zakona o stečaju potrošača uvršten je u dnevni red aktualne saborske sjednice, očekuje se da će biti izglasan do sredine ljeta, nakon što prođe i drugu saborsku raspravu, no čak i nakon što je zakon pripremljen, ostao je grč u želucu zbog njegova sadržaja i stvarnih dometa.
Sad su doživotno dužni
Hrvatski je prijedlog napredan u odnosu na neka svjetska rješenja koja reguliraju bankrot građana jer predviđa trenutni otpis dugova za ljude koji nemaju nekretnina ni izgleda da taj dug vrate u idućih pet godina. Za dužnike koji raspolažu imovinom, procedura je slična kao i u svim drugim zemaljama jer će se imovina dužnika rasprodavati i koristiti za otplatu duga. Prostor u kojemu dužnik živi prodavat će se među zadnjima.
– Žao mi je što je trebalo toliko godina da zakon napokon uđe u proceduru. Prijedlog koji je prihvatila Vlada korektan je, bolji od onog što sad imamo jer nemamo ništa. Ne razumijem zašto udruga Blokirani napada zakon jer nitko nikoga ne sili da proglasi bankrot, mi sad nemamo ništa što bi olakšalo financijsku situaciju dužnika. Tvrtke mogu proglasiti stečaj, mogu ići i u predstečajnu nagodbu, a građani ostaju doživotno dužni – ističe sindikalac Ozren Matijašević, koji još od 2009. godine poziva vlast da donese zakon pa je zadovoljan što je to napokon i učinjeno.
U Sloveniji 4000 bankrota
– Kad smo 2009. pokretali inicijativu, konzultirali smo se s našim članovima i došli do procjene da bi tada 10 tisuća građana zatražilo bankrot. Sad ta brojka može biti samo veća, a nikako manja. Prijedlog zakona otvara mogućnost da se nužni smještaj izuzme od ovrhe ako sud donese takvu odluku. To naravno podrazumijeva kontrolu ponašanja dužnika, ali i to je bolje nego da on i njegova obitelj završe na ulici – ističe Ozren Matijašević.
– Želim vjerovati da će sudovi donositi takve odluke, ali govorimo o nužnom smještaju, a ne o kući od 200 kvadrata jer višak kvadrata može ići u prodaju – ističe Ozren Matijašević, koji vjeruje da će građani ulaziti u bankrot jer im on daje mogućnost da se riješe dugova.
Od sto tisuća prijedloga za predstečajnu nagodbu oko 15 tisuća Francuza godišnje završi u bankrotu. U Sloveniji je nakon početnog skanjivanja broj prijedloga za bankrot bio oko 4 tisuće. Njihovo iskustvo pokazuje da su se dužnici i vjerovnici, najčešće banke, prethodno natezali oko četiri godine prije nego što bi dužnik presjekao i proglasio bankrot.
Sindikalist Mladen Novosel skeptičan je o raširenosti bankrota u Hrvatskoj jer ne vidi kako će to dužnicima pomoći.
– Ljudi će iz toga procesa izlaziti goli i bosi. Druga bi star bila kad bi država svima koji uđu u bankrot zajamčila posao i time im dala mogućnost da vrate svoje dugove – kaže Novosel.
>>Orsat Miljenić: Zakon o osobnom stečaju nije čarobni štapić
sve bi se rješilo kad bi bilo pametnog i plaćenog posla,ovako radnici još uvijek rade i bez plače, koliko vam treba da to riješite totalno ste nesposobni isto kao i HDZ