Ostalo ‘postjugoslavensko područje’, dodan rat u BiH

Odgovorili smo na sve primjedbe izrečene u stručnoj raspravi, tekst je dorađen i učinjen jasnijim jer je korišten jednostavniji jezik, objašnjen je koncept i pristup, a preoblikovani su i ishodi učenja, odnosno ono što na svakoj razini i u kojoj mjeri učenik treba znati.

Svake godine šest tema

Tako nam je članica stručne radne skupine za kurikulum povijesti Valerija Turk Presečki kratko objasnila što je promijenjeno nakon provedene stručne rasprave u kojoj je na predloženi dokument stiglo osamdesetak primjedbi. Dodala je da je u osnovnim školama svaka godina učenja povijesti ujednačena, odnosno da svaka ima šest tema, što su tražili sami nastavnici, a dobili su i autonomiju da izaberu podtemu koju s učenicima žele temeljitije obraditi. Preporuka je da se sve teme gdje je to moguće obrade na primjerima iz nacionalne ili lokalne povijesti.

U rečenicu “Domovinski rat i drugi sukobi na postjugoslavenskom području”, koja je mnogima bila sporna, dodan je i “rat u BiH”. Usvojen je također prijedlog da omjer svjetske i nacionalne povijesti bude 50:50. No, dokumentom ni dalje nisu zadovoljni mnogi, među njima ni prof. dr. Mladen Ančić i izvanredni prof. dr. Ante Bralić s Odsjeka za povijest Sveučilišta u Zadru. – Novom dokumentu promijenjen je izgled, a ne sadržaj. Sve je ostalo isto, a počiva na jednostavnoj zamisli – stalno ponavljati jedno te isto, po mogućnosti svaki put glasnije, dok se konačno druga strana ne umori i odustane od daljnje rasprave i argumenata – slažu se Ančić i Bralić.

Najveća novost - tablice

Upozoravaju da se od učenika šestih razreda traži ono što trebaju znati studenti za odličnu ocjenu. Zamjeraju također što u dijelu kurikuluma za srednju školu opet nema nacionalne povijesti. Slično kaže i ravnateljica Instituta za povijest dr. Jasna Turkalj. – Prvi mi je dojam da je riječ samo o kozmetičkim promjenama, a suština je ostala ista. Metodičkih zahvata nema, sve je gotovo ostalo isto. Nema povezanosti s drugim predmetima ni međupredmetnim temama. Najveća novost koju sam primijetila su tabele. Dojam je da nije puno napravljeno – zaključuje dr. Turkalj.