Nakon što je početkom rujna Milanović najavio donošenje zakona o konverziji, država je smanjila kratkoročni dug prema bankama za 2,5 milijardi kuna! Banke su prvo potiho, a prošli tjedan i demonstrativno odbile financirati državu preko trezorskih zapisa, pokazujući na taj način da i one imaju streljiva u nadmetanju s Vladom, koja je trošak konverzije kredita u francima prebacila isključivo na teret banaka.
Ucjenjuju državu, ne mene
Ministar financija Boris Lalovac takvo je postupanje protumačio kao objavu rata te je jučer poručio da će odgovoriti nastave li banke s bojkotom.
– Ja ne tražim ništa za sebe! To nije ucjenjivanje Borisa Lalovca, nego je to ucjenjivanje hrvatske Vlade i hrvatske države i to neću trpjeti. Uskoro će biti nova emisija trezorskih zapisa i, ako se banke nastave ponašati kao što su to činile proteklih mjesec dana, naći ćemo druge izvore financiranja – kaže Lalovac, koji je uvjeren da su se banke uključile u predizbornu kampanju. Upravo se SDP-u prigovara da se na konverziju odlučio iz populističkih razloga, kako bi prikupio glasove građana zaduženih u francima. Vrijeme donošenja zakona i rokovi u kojima se mora provesti konverzija tome ide u prilog. Lalovac na to kaže:
– Satima sam razgovarao s bankarima, nudio sam im da budemo partneri. Otvoreno su mi u lice rekli da smo mi na odlasku i da će se dogovarati s drugom vladom. To tako nije moglo ići i donijeli smo zakon kojim smo riješili problem. S mjesta ministra financija ljudi su odlazili raditi u banke, a ja ću, ako treba, raditi i na baušteli, ali neću pristati na ucjene. Ne mogu me ni kupiti ni zaplašiti – kaže za Večernji list Boris Lalovac i uvjerava da bojkot neće imati utjecaja na financiranje proračuna.
– Podaci su nam bolji nego ikad. Do kraja rujna proračun je potrošio 1,8 milijardi kuna manje nego što su nam izdaci za kamate. Proračun godinama nije bio u primarnom suficitu i banke trebaju znati da će oni u ovom bojkotu izgubiti više. Država im nije ni lipe ostala dužna – ističe ministar koji kao jedan od načina da zaobiđe banke spominje i plasman narodnih obveznica koje država može u manjim apoenima i po povoljnoj cijeni ponuditi građanima.
– Znamo da građani danas u hrvatskim bankama ne mogu dobiti ni jedan posto kamata, a ove bi im obveznice nudile veći prinos i bile bi neoporezive – kazao je Lalovac.
– Nisam agresivna osoba i želim da se ova situacija smiri jer će dugoročno i banke imati štetu. Već sam razgovarao s nekim bankarima, a naći ću se i s drugima, i rekao da pravni postupak vezan uz konverziju treba odvojiti od uvjeta financiranja države – ističe Lalovac. Uvjerava da je likvidnost proračuna dobra jer su porezni prihodi u prvih devet mjeseci bitno veći, PDV je donio oko dvije milijarde kuna više nego lani, na trošarinama i porezu na dobit rast je po 600 milijuna kuna, a dobri su priljevi i iz fondova Europske unije. Također, znatan dio novca od posljednjeg inozemnog izdanja državne obveznice deponiran je u HNB-u.
I bez posla i na minimalcu
– Ja sam bio i bez posla, i na minimalcu i bez plaće. Ne mogu me ničim zaplašiti – kaže Lalovac te dodaje da je osigurao dovoljno sredstava za podmirenje svih proračunskih izdataka.
Uz rast prihoda bilježi se i smanjenje rashoda proračuna na materijalnim troškovima i plaćama, a ministar je uvjeren da će do kraja godine deficit ostati ispod planiranih veličina jer slijedi razdoblje u kojemu tehnička vlada puno lakše izlazi na kraj s pritiscima pojedinih interesnih skupina jer ne može preuzimati troškove koji nisu uključeni u proračun.
>> Lalovac: Ne prijetim u prazno, ali tenzije nikako nisu dobre
Ne vrijeđaj ljude koji rade na baušteli, jer ti nisi sposoban niti za to.