Stipe Jukić:

'Otišli smo k Mesiću i sve izgladili, ali nismo mogli jamčiti da mu neće zviždati'

Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
16.05.2017.
u 08:06
Lakše je sa ženama, predsjednica Kolinda 
Grabar-Kitarović i bivša premijerka Jadranka Kosor najdraže su mi gošće
Pogledaj originalni članak

Stipe Jukić po mnogima je najbolji predsjednik Viteškog alkarskog društva kojega je Sinj imao u 302 godine dugoj povijesti Alke. Pod njegovim vodstvom sagrađeni su Alkarski dvori, otvoren je Muzej Alke, obavljena su značajna povijesna istraživanja. Jukić je uspio pomiriti Alku i službenu politiku koje su prije 12 godina, kada je on došao na čelo VAD-a, bile u zavadi, a vrhunac karijere na čelu VAD-a doživio je prije tjedan dana na svečanoj Alki u Vukovaru.

Koji je značaj Alke u Vukovaru i kako ste se vi kao predsjednik VAD-a osjećali u gradu heroju?

To je bila najbolja odluka koju sam potpisao kao predsjednik VAD-a. Imamo jako puno prijatelja u Vukovaru i ta se priča godinama dogovarala, dok se sredinom prošle godine s gradonačelnikom Vukovara Ivanom Penavom i vukovarskim braniteljskim udrugama nismo dogovorili da ove godine održimo Alku u Vukovaru. To je naš dar gradu heroju. Doživljaj koji smo imali u Vukovaru, to je neponovljivo. Ti ljudi, način na koji su oni doživjeli Alku... Mi u Sinju kao da manje držimo do manifestacije od njih. Svaki čovjek i žena u Vukovaru, obični ljudi, željeli su ugostiti Sinjane koji su bili gore. Važno je napomenuti da u Vukovaru i okolici ima puno Dalmatinaca koji su se davno odselili u Slavoniju i nikad u svom životu uživo nisu imali priliku gledati Alku sve do sad i bili su oduševljeni.


Sami kažete da je ideja stara nekoliko godina, zašto je trebalo toliko vremena za realizaciju?

Alka vrlo rijetko izlazi izvan Sinja. U povijesti duljoj od 300 godina prije ovoga bila je samo tri puta, zadnji put 1946. Mi u VAD-u držimo kako je ovo prvi put da se Alka igrala izvan Sinja, ali ne odlukom politike, već dogovorom ljudi iz Sinja i Vukovara. Dakle, zbog prijateljstva, a ne zbog politike, kao nekoć. Moram napomenuti kako su alkari prva povijesna postrojba u mimohodu za Dan sjećanja u Vukovaru i Vukovarci to ne zaboravljaju. Oni su svake godine naši gosti na Alki u Sinju, a mi u Koloni sjećanja.

Na čelu VAD-a ste 12 godina. Kad ste ga preuzeli, političke tenzije bile su jake, Alka je bila na neki način u zavadi s predsjednikom Stipom Mesićem. Kako ste smirili situaciju?

Kad sam postao predsjednik, situacija je bila dosta trusna. Predsjednik države bio je Stipe Mesić i njegov odnos s VAD-om bio je zategnut zbog Mirka Norca. Među momcima i alkarima velik je broj branitelja koji su vrlo senzibilni prema političkim događajima. Nama je bilo izuzetno stalo da Alka kao institucija bude u hrvatskoj državi u korektnim odnosima s predsjednikom, koji je uvijek pokrovitelj Alke, premijerom, Saborom...

Predsjednici države uvijek su bili pokrovitelji Alke osim u vremenu kada ste vi preuzeli VAD.

Istina, država je na neki način uvijek bila pokrovitelj, još 1818. Franjo I. uveo je novčanu nagradu za slavodobitnika. Formalno, potpisano je pokroviteljstvo od 1959. kada je Tito postao pokrovitelj. Međutim, taj dugi kontinuitet prekinut je kada je 2001. godine došlo do događanja na Alki zbog kojih Mesić prestaje biti pokroviteljem.

Kako ste Stipu Mesića, nakon što mu se na Alki zviždalo, a slavodobitnik je odbio uzeti poklon, uspjeli nagovoriti da se vrati na Alku?

Nama je kao društvu u interesu da predsjednik države, bez obzira na političko opredjeljenje, bude pokrovitelj Alke. Bili smo kod njega i dogovorili se. Mi Alku doživljavamo kao kulturnu instituciju koja ima nacionalni značaj i statutom propisano djelovanje, a i on se složio da je i njemu u interesu biti u dobrom odnosu s Alkom koja je oduvijek privlačila političare.

Jeste li mu obećali da neće biti zvižduka?

Alkarsko trkalište je arena, tu se skupi 10-ak tisuća ljudi. Nekoga ti ljudi vole, nekoga ne vole, netko im je simpatičan, netko nije i mi koji vodimo VAD ne možemo odrediti hoće li netko povikati ili zviždati. To je izraz demokracije, ne treba od toga bježati. Naravno, želimo da se svaki naš gost u Sinju osjeća ugodno, ali politika je takva profesija, političari doživljavaju lijepe stvari, ali i neugodnosti i trebali bi se i na to naviknuti. Mi kao uprava društva ne možemo na to utjecati, ali stalo nam je da ne bude ekscesa koji bi poremetili Alku kao manifestaciju. Ipak je ona brend Sinja, glavni uz Gospu.


Iako nije bilo ekscesa, bilo je problema s politikom i za jubilarnu 300. Alku. Pokroviteljica je bila predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, zbog čega se Sabor, na čelu s Jerkom Lekom, povukao iz pokroviteljstva.

Sabor nije pokrovitelj Alke kao utrke, već predsjednica, ali mi smo imali širu manifestaciju obilježavanja 300. obljetnice koja je trajala nekoliko godina. A Sabor je bio pokrovitelj te ukupne manifestacije. Tu je spadalo dovršenje Alkarskih dvora, otvaranje Muzeja Alke, izdavanja Leksikona, zlatni i srebrni novac te niz ostalih događaja. Sabor je bio pokrovitelj ukupnog događanja od čega je iz nama nepoznatih razloga odustao.

Politika i Alka nekako uvijek idu ruku pod ruku. Mnoge su zapamćene po oštrim političkim govorima alkarskih vojvoda. Kakav je vaš stav prema tome?

Vojvoda se bira izravno na Skupštini i u Statutu piše kako bi njegov govor morao izgledati. Vojvoda se uvijek osvrne i na trenutačnu političku situaciju u državi. Nismo nikad željeli da se to previše koristi jer Alka ne pripada jednoj političkoj opciji, već cijeloj Hrvatskoj. Politike je uvijek bilo, ali želimo da je bude što manje jer ovo je kulturna i povijesna priča svih nas.


Činjenica je da govor alkarskog vojvode prenose svi mediji, citiraju ga kao da je riječ o prvorazrednom političkom komentatoru. Dogovarate li se vi u VAD-u kakvu poruku će poslati?

Ne. Statutarno vojvoda autonomno odlučuje kakav će održati govor. Naravno da ja kao predsjednik i gospodin Ivan Nasić kao tajnik sugeriramo da politika ne treba biti dominantan dio toga događanja. Vojvode su uvijek držali političke govore, ali i on i mi znamo da taj govor ne smije zasjeniti događaj Alke. 


Otkada ste predsjednik VAD-a, ugostili ste predsjednike Mesića, Ivu Josipovića i Kolindu Grabar-Kitarović. Kakav su dojam na vas ostavili?

Dobar. Predsjednici države protokolarno su pokrovitelji Alke koja ovisi o ministarstvima, zato nam je bitno biti u dobrim odnosima i s premijerima. Ivo Sanader bio je premijer, čovjek iz ovog područja, znao je povijest i vrijednosti Alke na koje je prvi ukazao predsjednik Franjo Tuđman koji je svojim dolaskom u Sinj ukazao na vrijednost povijesne tradicije koju Alka ima. Tuđman nam je darovnicom poklonio donji dio prostora Alkarskih dvora koji je bio devastiran, a 2006. drugi dio Sanaderova Vlada daje za Alkarske dvore i Muzej. Napravljen je ugovor da Ministarstvo kulture sudjeluje s 50 posto u gradnji, a sve zajedno stajalo je više od 90 milijuna kuna. Ostatak su pokrili Grad Sinj, Splitsko-dalmatinska županija te VAD, kao udruga, s 25 posto sredstava.


Odakle VAD-u toliki novac?

Marketinški. Tu je ta važnost tretmana da je državni vrh pokrovitelj, što vam daje poseban status kod sponzora. Mi nismo ni na čijem proračunu, sve su to sponzorstva i donacije.


Nakon Sanadera došla je Jadranka Kosor.

Ona je nastavila dogovoreni financijski tretman prema VAD-u koji je završio sa Zoranom Milanovićem koji je podrijetlom iz Cetinske krajine i bio je vrlo senzibiliziran za Alku. Iako smo zbog dviju kolona u Vukovaru mi bili kolateralna žrtva, imali smo sitne nesporazume, to nije utjecalo na dovršenje Alkarskih dvora i Muzeja Alke koji su svečano otvoreni na 300. Alku.

Vi ste sve te predsjednike i premijere ugostili u svojoj kući. Taj je običaj započeo s vama kao predsjednikom VAD-a?

Da, po protokolu između Alke i večeri slavodobitnika visoki uzvanici vrijeme krate u gostima kod predsjednika VAD-a. Tako kad završi Alka i prije večeri slavodobitnika postoji prazan hod pa smo razmišljali što napraviti, kamo ćemo s ljudima. Mi kao obitelj imamo jedan ograđen, izoliran vrt i odlučili smo tu napraviti prijam za VIP goste uz osvježenje.

Stvar je prestiža doći do vas. Što im poslužujete?

Domaći sir, pršut, vino... Ali ne možemo im ponuditi naše prave, dobre, domaće proizvode jer hrana koja tu dolazi mora biti kontrolirana i na neki način industrijska. A mi u Sinju, kad hoćemo nekoga dobro počastiti, želimo da bude domaćeg kruha i ostalih domaćih specijaliteta, pa nekada takve stvari znamo i proturiti... Inače, hranu priprema neki od restorana, a kolače naše žene i prijatelji. Domaći uštipak ne možeš napraviti u restoranu. Mi znamo tko zna dobro ispod peke spravljati , a tko radi uštipke.


Ugostili ste i Tihomira Oreškovića, još vam ostaje Andrej Plenković.

Plenković nas je primio u Bruxellesu, primio je alkare i VAD kao da je predosjetio da će postati premijer, a i bio je sad u Vukovaru.

Tko je od državnika na vas ostavio najbolji dojam?

Ima političara koji Alku ne propuštaju, primjerice Vladimir Šeks. Sa ženama je jednostavnije nego s muškarcima. Uviđavnije su, lakše je komunicirati. Znači, izdvojio bih predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i Jadranku Kosor.


O čemu razgovarate s predsjednicima i premijerima u ulozi domaćina?

Nikad se ne vode razgovori o visokoj politici, već o lokalnim temama. Uvijek potenciramo priču o Alkarskim dvorima, Muzeju, Alki kao brendu koja ne smije trajati jedan dan, već 365 dana. Mislimo da ćemo s Muzejem to postići, privući turiste, a onda im otkriti Dalmatinsku zagoru. Prijatelji smo s istarskim Barbanom, oni su u tome stvarno daleko otišli. Želimo da se Sinj tako razvija i da Alka bude pokretač svega.


Je li zastao projekt Sinj u sridu padom proračuna? I tu je VAD jedan od nositelja.

Nije zastao. Mi smo kao alkarsko društvo inicirali tu priču, s gradonačelnikom Ivicom Glavanom te smo dogovorili s Vladom i projekt će najvećim dijelom biti financiran iz europskih fondova. Imat ćemo halu za zimsko jahanje, nove tribine, restauraciju za Muzej Cetinske krajine. To bi trebalo biti do 1. kolovoza 2018. Ove godine moramo pronaći i uložiti 3,7 milijuna kuna svojih sredstava.


Sinj nema smještajnih kapaciteta. Znam da to nije vaš posao, ali ako dovedete ljude, morate im ponuditi i spavanje.

Ivan Nasić je operativac, pregovaramo s Ministarstvom znanosti, prosvjete i sporta te s Ministarstvom kulture da Alka uđe u kurikulum. To bi jamčilo određen broj učenika koji bi dolazili u Sinjski muzej, to bi bile ekskurzije koje bi ostajale dva dana. Uvjereni smo da će to ući i da će se, čim se osjeti potreba za hotelima ili hostelima, oni i otvoriti. Mi smo napravili elaborat koji se temelji na povijesnom i zemljopisnim podacima za 6. razrede i 3. srednje škole. Prezentirali smo projekt prije dva tjedna u Opatiji profesorima povijesti. Taj elaborat je upućen u Ministarstvo, očekujemo da ga odobri pa da kao Krapina i Vukovar uđemo u kurikulum obveznog dolaska, što je 40.000 učenika godišnje. Radi se i s nizom turističkih agencija koje će dovoditi turiste. Ulažemo napore i u ono što bi trebala Turistička zajednica, ali mi smo brend koji privlači.


Je li se povećao broj gostiju u Sinju od otvaranja muzeja?

Naravno, naši ugostitelji to najbolje primjećuju. Dolazi nam puno obitelji iz Dalmacije, iz Zadra, Šibenika, na umirovljeničkim smo rutama... Dolaze subotom, nedjeljom...

I dalje se provode istraživanja vezana za povijesne događaje, otkriven je dnevnik zapovjednika?

Ima jako puno ljudi koji rade za VAD jer vole Alku. Među njima su dr. Josip Dukić, dr. Marko Rimac i dr. Lovorka Ćoralić koji su istraživali arhive u Veneciji. Dr. Rimac otkrio je Dnevnik opsade koji je pisao zapovjednik sinjske tvrđave Juraj Balbi 30. kolovoza 1715. Napisan je na starom talijanskom jeziku. Prevela ga je dr. Ljerka Šimunković i izložili smo ga u Muzeju. Potvrđena podatak o brojnosti na osmanlijskoj strani, riječ je o 60.000 vojnika i 16.000 ljudi u logistici. Oni su imali druge planove, Sinj im je trebao biti usputna točka. Ali na tvrđavi je bilo više od 800 branitelja koji su ih zaustavili. To je dokazano. Tada je bilo špijuna, u tom izvještaju spominju se i osmanlijske postrojbe u kojima su bili Bugari, Tatari, najmanje Turaka, ali ogromna vojna sila bila je tu. VAD trenutačno sufinancira istraživanja u zadarskom, venecijanskom i turskom arhivu. Opis bitaka još nije pronađen. Još uvijek treba kopati i to se radi o našem trošku.


Radite li u VAD-u profesionalno?

Čitav posao u upravi VAD-a je volonterski, nitko nikad nije uzeo nagradu, dnevnicu ili plaću. Ekipa je zaista skladna što moramo zahvaliti i prerano preminulom predsjedniku Časnog suda, mog dragom prijatelju Andriji Filipoviću Grčiću. Na žalost, umro je prošle godine, a davao je vedrinu i optimizam cijelom društvu.


Uspješan ste liječnik, kako ste pomirili profesiju, obitelj i obveze u VAD-u?

Ja sam internist, a u upravi VAD-a još su dvojica ginekologa. Ginekolozi su operativci, a mi internisti sve vodimo (smijeh). Mislim da je kombinacija ispala jako dobra. Šalu na stranu, upravljati VAD-om ogromne su obveze, nemamo stalan način financiranja koji bi nam dao ležernost. Moramo odlaziti u Zagreb k sponzorima. Alka je kao nematerijalni spomenik kulturne baštine zaslužila i poseban status u Ministarstvu kulture. Nepotrebno je da na ovaj način mi po Zagrebu tražimo sponzore. Alka je kulturni brend ove države i Ministarstvo kulture trebalo bi stati financijski iza nas. Imamo ergelu, muzej i 10-ak ljudi koji rade. Mi im uspijevamo osigurati plaće, ali mislim da Ministarstvo kulture treba pokazati veću brigu. 
Alka bi trebala biti prezentirana i izvan hrvatskih granica. Uspostavili smo kontakte s udrugama iz Švicarske i Italije, idemo u Ženevu i na Sardiniju gdje imaju udrugu i njeguju tradiciju staru više od 550 godina. U početku su bili rezervirani, a onda su vidjeli da smo pri UNESCO-u, zatim su došli i vidjeli državni vrh pa sada traže savjete i ugledaju se na nas.     

 

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

RE
Rex
11:37 16.05.2017.

Jah.....tebi je civil sa kalasnjikovim joji hoće ubit,a kokardu je stavio u djep.....super,a sigurno si aboliran

DE
Dezider
09:27 17.05.2017.

Premda se šire Tripalovim dvorima daleko su alkari od viteštva.

JA
jah
08:52 16.05.2017.

Jesu li izbacili ubojicu civila i ratnog zločinca Norca iz svojih redova?