Pet zahtjeva Hrvatske ušlo je u zajedničko stajalište država EU u pregovorima sa Srbijom i na osnovi njih mjerit će se i ocjenjivati srbijanski napredak u 23. poglavlju koje se tiče pravosuđa i temeljnih prava. Večernji list je ekskluzivno imao uvid u dogovoreni tekst i prijelazna mjerila koji su, diplomatskim rječnikom, inkorporirali već poznate hrvatske uvjete – probleme sa srbijanskim zakonom koji zadire u hrvatsku jurisdikciju za ratne zločine, zaštitu manjina te suradnju s Haaškim sudom – ali i nove koji se tiču nestalih u Domovinskom ratu te odšteta žrtvama.
Mjerila bez Srbije
Ovaj tekst i mjerila dogovarale su samo članice EU i Srbija u tome nije sudjelovala. Sad se čeka otvaranje 23. poglavlja, nakon čega će Srbija morati ispuniti sva prijelazna mjerila, što se kontrolira svakih šest mjeseci. Tek će tada članice EU dogovoriti mjerila za zatvaranje poglavlja. Stoga je pred Srbijom dug i kompliciran put da ispuni sve što joj je Europska unija – i Hrvatska – naložila.
Jedan od novih zahtjeva Hrvatske je i pitanje nestalih. To je važno pravno i humanitarno pitanje koje se i 20 godina od kraja rata ne rješava.
“Srbija će konstruktivno surađivati sa susjednim državama u potrazi i identifikaciji te otkrivanju sudbine nestalih osoba ili njihovih posmrtnih ostataka, što uključuje i brzu razmjenu informacija”, traži EU od Srbije.
Drugo važno mjerilo kaže: ”Srbija će ojačati istražna i sudska tijela te tijela tužiteljstva, što uključuje proaktivniji pristup istragama, obuku novih i postojećih pripadnika tih tijela, jačanje sustave zaštite svjedoka i podrške žrtvama te zaštitu prava žrtava kao i njihov pristup pravdi bez diskriminacije”.
Takva formulacija otvara vrata tome da žrtve rata na sudovima zatraže odštetu.
U vezi s Haaškim sudom, EU traži da se “potpuno surađuje sa Sudom”, dok, kad je riječ o manjinama, EU uvjetuje Srbiji da “primijeni pravni okvir oko prava pripadnika manjina”, što uključuje sve zakone i međunarodne sporazume. Upravo je Hrvatskoj sporna srbijanska neprimjena bilateralnog Sporazuma o zaštiti manjina.
Jasan nalog
Najviše tenzija i reakcija sa srbijanske strane izazvao je sporni članak srbijanskog Zakona o ratnim zločinima po kojem Srbija širi jurisdikciju na države nastale raspadom SFRJ. EU je naložio Srbiji da, želi li postati članica, učini sljedeće: “Srbija će se baviti konstruktivnom regionalnom suradnjom i dobrim odnosima među susjedima kad je riječ o postupanjima oko ratnih zločina tako što će se kloniti sukoba jurisdikcija te osigurati da svi ratni zločini budu procesuirani bez diskriminacije”. Ranije verzije koristile su formulaciju da Srbija treba postupati kooperativno s ciljem da izbjegne sukob jurisdikcija, dok joj sada jasno nalažu da ga spriječi.
>>Blic: Hrvati su put Srbije u EU uvjetovali 'paprenim' zahtjevom
strbi još nisu ni otovrili poglavlja a već pišu šta je u njima. Ima da se iznaenade.