U tekst zajedničke pozicije Europske unije koje su usuglasile sve države članice i koji definira obveze Srbije u pregovirima o članstvu u EU ušlo je čak pet hrvatskih zahtjeva, među kojima je i onaj da Srbija mora osigurati prava žrtavama rata te im osigurati pristup pravdi i pravosuđu bez diskriminacije, što otvara vrata traženju prava na odštetu. Kazao je to danas ministar vanjskih poslova Miro Kovač.
Danas je, nakon brojnih razgovora, napokon usuglašen tekst pozicije EU i time su definirana mjerila za poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava. Srbija će na sljedećoj međudržavnoj konferenciji otvoriti to poglavlje, a ispunjavanje mjerila kontrolirat će se svakih šest mjeseci.
Kovač je kazao kako su u mjerila ušli i ranije poznati zahtjevi Hrvatske da Srbija mora izbjegavati sukoba nadležnosti pravosuđa, odnosno da zakon koji se provodi u Srbiji ne može biti važeći za Hrvatsku, potom da Beograd mora osigurati zaštitu manjina i poštivati međudržavne sporazume, te da Srbija mora poštivati sve odluke Haaškog suda. Do sad nepoznat zahtjev tiče se pitanja nestalih, a on je uobličen u prijelazno mjerilo koje kaže da se od Srbije očekuje suradnja sa susjedima što se tiče nestalih i promtna razmjena informacija, kazao je Kovač. Nije želio komentirati navode o ucjenama u srbijanskim medijima kazavši da se Hrvatska ne upušta u prepucavanja.
>> Što hrvatski građani najviše očekuju od Europske unije?
Pa Srbi su Nizozemcima obećali da će one iz Srebrenice voditi na sladoled i kolače i Nizozemci su im povjerovali.