'Ova bi mjera mogla ponovno naseliti velika napuštena područja Hrvatske'

Kada bi Hrvatska vratila samo 2% radnika iz Zagreba u periferiju, oživjelo bi to mnoge krajeve za koje u suprotnom nema nikakve perspektive. Povjesničar i politolog Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u svojoj novoj knjizi “Gastarbajteri milenijci” (knjigu prati blog: gastarbeitery.de) predlaže demografsku mjeru – rad od kuće ili rad na daljinu kao odgovor na demografske izazove s kojima se suočava Hrvatska, ali i EU. Kada bi se iz javnog sektora, smatra Jurić, 5% radnika vratilo ili preselilo na periferiju u kojoj mogu kupiti kuću za 30 tisuća eura koja u Zagrebu košta do 300 tisuća eura, oživjele bi se mnoge hrvatske depopulirane regije.

Niži životni troškovi

– Rad na daljinu usporio bi odljev mozgova s periferije Hrvatske, ali i EU. Ova bi mjera mogla ponovno naseliti velika napuštena područja Hrvatske, ali i biti primjer ostalim EU periferijama. Mjera bi mogla dati novi poticaj napuštenim ili demografski ranjivim područjima i omogućiti radnicima da napuste gradove s visokim životnim troškovima. Time bi se divljanje cijena nekretnina u Zagrebu i Splitu dovelo u red. Nadalje, rad na daljinu smanjio bi potrebu mladih za životom u velikim gradskih središtima kako bi povećali šanse napretka u karijeri, smanjio bi emisiju CO2 zbog manje potrebe kretanja, rasteretio gužve na zagrebačkim prometnicama te omogućio povratak dijela iseljenika sa Zapada dok bi u slučaju nastavka potencijalnih novih pandemija i terorističkih napada život u provinciji mogao postati čak i nužda – govori Jurić.

Mjera bi, drži, mogla pozitivno djelovati na promišljanje nekih koji se namjeravaju odseliti jer bi povratkom makar i jedne obitelji u neki ruralni kraj bilo naznaka za promjenu trendova, što bi mnogima vratilo izgubljenu nadu. Ali bi i potaknulo još neke na povratak. Ekonomski razlozi nisu jedini koji potaknu obitelj na iseljavanje, tumači, jer nekad su presudne naizgled male obične životne okolnosti, poput toga da im se djeca nemaju s kime igrati.

Tu demografsku mjeru o kojoj je pisao u svojoj knjizi, kaže, načelno je pozdravio i dio hrvatskih sindikata te je poslana i Europskoj komisiji. Smatra da mjere pronatalitetne politike u većini država članica EU nisu dovele do demografskog poboljšanja i očekivanog učinka. Kako su sve mogućnosti za demografsku revitalizaciju EU ili nerealne ili politički neprihvatljive svim članicama, vjeruje da je mjera koju predlaže realna opcija koja bi u kratkom roku mogla dovesti do poboljšanja demografske slike u EU. Uostalom cijelo vrijeme pandemije vlade su naglašavale da je to svojevrsna šansa za novi početak, stoga predlaže da to bude rad na daljinu jer bi tako i naši radnici koji su zaposleni na Zapadu mogli raditi iz Hrvatske.

– Europska unija bila bi zainteresirana za podršku ovom projektu jer joj ne bi trebalo biti u cilju imati ispražnjene vanjske granice, a u kontekstu ilegalnih migracija. Naime, postoji jasna korelacija između iseljavanja iz pograničnih krajeva i porasta ilegalnih prijelaza granice. Ključna ideja je dopustiti radnicima koji to žele da se presele na periferiju i rade na daljinu. Implementacija mjera išla bi kroz kolektivni ugovor zaposlenika u javnom sektoru, a njihovom realizacijom Hrvatska bi se u EU mogla pozicionirati kao okretno gospodarstvo i društvo prilagodljivo novim izazovima. Time bismo mogli postati uzor i ostalim članicama EU – zaključuje Jurić.

Izbjeći novo uhljebništvo

Smatra da je mjera oko koje se konzultirao sa sindikatima dobra jer za razliku od drugih ne traži nikakva materijalna sredstva od Vlade. Nadalje, ne traži ni dodatna izglasavanja na razini parlamenta jer se regulira kroz postojeći kolektivni ugovor. Predlaže je zasad samo za javni sektor, no moguća je primjena i u realnom sektoru, s tim da bi bilo potrebno više prilagodbi.

Dakako, svjestan je da postoje brojna ograničenja i da treba voditi računa da se mjera ne pretvori u novu priliku za „uhljebništvo“. Mjera bi bila neka vrsta nagrade za pokazanu efikasnost u radu pa time i svojevrstan poticaj za efikasniji rad u javnom sektoru.
Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, odnosno njezin tim, kaže Jurić, načelno je također pozdravio mjeru, pa je sada na redu Vlada. Sazrelo je vrijeme da se EU suoči sa svojim demografskim izazovima, a prvi put ima i elegantno rješenje. U suprotnom, nastave li se parcijalni odgovori na problem jednosmjerne migracije, nije isključena ozbiljna ugroza temelja liberalne demokracije u Europi i slabljenje ideje jedinstva projekta, zaključuje Jurić.