Hrvatska još od 2013. godine intenzivno gubi stanovništvo, najviše iz ekonomski slabije razvijenih krajeva, a iseljavanje je kulminaciju doživjelo 2017., kada se iselilo čak 47.353 stanovnika. Ove se godine iselilo 33.414 hrvatskih državljana. Najviše ih je u potrazi za boljim životom, prije svega radnim mjestom, otišlo u Njemačku, ali i u Austriju, Irsku, Švedsku... Od 2015. do 2019. gubili smo 4,26 stanovnika po 1000 naših građana, a po negativnoj smo stopi migracija u Europskoj uniji u košu s Bugarskom, Rumunjskom, Letonijom i Litvom.
Prioritet – radna mjesta
Zaustavljanje iseljavanja, a onda i poticanje doseljavanje prioritet je svake hrvatske županije pa osmišljavaju poticaje i programe kojima bi zadržali ljude u ruralnim područjima koja se najbrže pustoše.
Jedna mlada obitelj u Karlovačkoj županiji, srećom, ostaje živjeti u Donjem Taborištu kod Slunja, jednom od prevladavajućih mjesta u županiji sa slabijim indeksom razvijenosti, a onda i jedno u nizu ruralnih mjesta za koje se Županija nizom mjera bori da zadrži stanovništvo; najprije da spriječi iseljavanje, a možda potakne i doseljavanje.
– Puno smo puta ozbiljno razmišljali da se iselimo, a glavni je razlog bio posao. Suprug je radio, a ja se nisam uspjela zaposliti u struci, a ondje gdje sam radila plaća je bila jako mala. Jedno sam vrijeme bila i bez posla i tim sredstvima nismo mogli osigurati normalan život, a kamoli ulagati u obnovu kuće, realizirati svoje planove. Srećom, dobila sam stalan posao u obližnjem Nacionalnom parku Plitvička jezera, jako sam sretna zbog toga, jer tek tada smo “prodisali”. Krenuli smo s obnovom kuće u kojoj živimo punih 16 godina, dobili smo je u programu stambenog zbrinjavanja i 2018. smo je otkupili, a sada je želimo urediti. I do sada smo s malim plaćama ulagali i radili i sami koliko smo mogli, a sada smo ušli u kredit i velik projekt obnove, tako da nam je svaka dodatna kuna dobrodošla. Zato smo zahvalni Karlovačkoj županiji što je raspisala natječaj i pomogla obiteljima kao što je naša, da dobiju sredstva i realiziraju svoje planove – kaže nam Josipa Mujić čija je obitelj jedna od 16 kojima je Karlovačka županija putem javnog poziva za korištenje demografskih mjera za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladim obiteljima na ruralnom području za 2021. podijelila ukupno milijun kuna.
– Ove smo godine započeli provoditi tu mjeru, odaziv mladih je odličan i nastavit ćemo s tim i idućih godina i povećavati iznos, ovisno i interesu. Imamo još niz demografskih mjera koje provodimo na području županije kako bismo obiteljima pomogli da ostanu na ruralnom području i da imaju kvalitetan život. Jako mi je drago zbog svih njih, posebno obitelji Mujić koju smo posjetili, koja će uspjeti, zahvaljujući i sredstvima Županije, dograditi svoju kuću i osigurati dječici sobe u novouređenom potkrovlju – kazala je dožupanica Vesna Hajsan Dolinar kojoj je obitelj pričala o svojim planovima.
Prednosti života u prirodi
Javni poziv nudio je tri mjere kroz koje su se mogla dobiti bespovratna sredstva Županije; za kupnju obiteljske kuće, za što nitko od prijavitelja nije zadovoljio uvjete, za rekonstrukciju obiteljskih kuća kojima se osigurava nova stambena jedinica, što je zadovoljilo 9 podnositelja, te za gradnju kuće, za što je sredstva dobilo 7 obitelji. Njih ukupno 16, a na natječaj se javilo 27 obitelji, dobilo je bespovratna sredstva u rasponu od 45 do 80 tisuća kuna. Obitelj Mujić dobila je 75.000 kuna.
– Pretežno su se javile obitelji iz Karlovačke županije, no srećom imamo i četiri slučaja doseljavanja s područja grada Zagreba; tri obitelji dolaze na područje Netretića i jedna u Draganić. Ostale obitelji iz programa dolaze od Draganića, Barilovića, Slunja, Netretića do Cetingrada. Jako nam je važna i gradnja vrtića; planiramo graditi sedmi vrtić u sedmoj općini koja ga još nema u županiji, a gradimo i još dvije sportske dvorane; jedna je gotova, druga u izgradnji, treću uskoro počinjemo graditi. Vrtiće smo sagradili u Tounju, Lasinji, Cetingradu, Krnjaku, Saborskom, a sada počinjemo uređenje i u Plaškom, a onda nam ostaje još samo Netretić. Cilj nam je da svaka općina koja ima osnovnu školu ima i sportsku dvoranu te vrtić. Sve vrijeme dajemo i potpore gospodarstvu i poduzetnicima, svjesni da su radna mjesta temelj svega. Osigurali smo ove godine prvi put i milijun kuna za specijalizaciju liječnika primarne zdravstvene skrbi koji će raditi u županiji – pojasnila je dožupanica V. Hajsan Dolinar.
Josipa i njezin suprug Denis kažu nam da vole život u Slunju i da bi im bilo žao da su morali otići.
– Ovdje se svi poznajemo, pomažemo si, poštujemo se, družimo se, djeca nam idu zajedno u školu. Evo, ja za natječaj Županije nisam znala već mi je susjeda rekla da ga je vidjela i da se moramo prijaviti – kazala je Josipa.
Njihova djeca Lana, Lovro i najmanja Elena vesele se svojim novim sobama koje do sada nisu imali, a bračni par uređenje kuće vidi i kao polaznu točku za nove planove vezane uz turizam koji je u tom kraju, u neposrednoj blizini Rastoka, popularan.
– U koronakrizi ljudi su ostali u Slunju, skučili se, neki i došli, no strahujemo da će dobar dio stanovnika, kada prođe koronakriza, ponovno tražiti posao izvan Slunja. Cilj nam je sinergijom mjera sa Županijom osigurati da ljudi ovdje ostanu, ali i dođu novi. Za to su presudna i radna mjesta. Ljudi se ovamo žele doseliti iz dva razloga – zbog bavljenja turizmom i zbog kvalitete života u miru zelenila i prirode. Osim toga, danas se puno poslova može raditi online i živjeti u prirodi – dodala je Mirjana Puškarić, gradonačelnica Slunja.
