Ovaj lanac supermarketa donosi revoluciju u snižavanju cijena!

Nizozemski lanac supermarketa Albert Heijn testira revolucionarni sustav snižavanja cijena hrane. Računalno upravljani sustav dinamički snižava cijene hrane ovisno o više kriterija, a cilj je da se bacanje hrane kojoj je istekao rok trajanja svede na minimum. O snižavanju cijena odlučuje algoritam koji u realnom vremenu prati sljedeće parametre – rok trajanja, vremenske uvjete, količinu, povijest prodaje pojedinog proizvoda i neke druge kriterije, objavili su iz supermarketa Albert Heijn. Snižavanjem cijena trebalo bi se postići to da na kraju dana na policama ne bude nijednoga proizvoda kojemu je istekao rok valjanosti.

Sustav se testira na peradi i ribi. Do sada je lanac Albert Heijn na svježu ribu kojoj je toga dana istjecao rok trajanja ujutro stavljao etiketu s natpisom – “Sniženo 35 posto, šteta je ovo baciti”.

– Sustav s istaknutim fiksnim popustom statičan je, realno je neinteligentan. Jer popust je uvijek isti. Dinamičkim određivanjem cijena on bi se mogao i povećati zadovoljavanjem uvjeta postavljenih u algoritam – kazala je za list De Limburger Anoesjka Aspeslagh, glasnogovornica lanca Albert Heijn.

Nizozemski eksperiment

Kako to izgleda kod nas? Proizvod koji se približava isteku roka ide na akciju, kada ostane malo vremena, posebno se označi i istakne. Ako ste, s druge strane, proizvođač i imate sličnu situaciju, možete te proizvode ponuditi food outletu poput Žapca. Ili on nakon isteka roka trajanja ide na uništenje. Osnovni problem koji progresivna društva prepoznaju u ovoj priči jest bacanje hrane – koje u svijetu nema za bacanje. Procjena je Prehrambene i poljoprivredne organizacije Ujedinjenih naroda da maloprodajne lance bacanje hrane godišnje stoji gotovo sto milijardi dolara na svjetskoj razini.

Algoritam za nizozemski supermarket razvio je izraelski startup Wasteless. Dinamičko određivanje cijena temeljeno na strojnom učenju umjetne inteligencije trebalo bi dovesti ne samo do smanjenja bacanja hrane nego i do povoljnije kupnje za krajnjeg korisnika.

Dakle, uđete li u dućan lanca supermarketa Albert Heijn u nizozemskom gradu Zandvoortu i provedete u njemu, recimo, sat vremena, sasvim je moguće da meso, riba, sir, mlijeko... promijeni cijenu. Naniže, dakako. Moguće jer znamo da je, primjerice, svježem mlijeku rok trajanja vrlo kratak pa jedan sat može napraviti razliku.

Osim roka trajanja istaknutog na proizvodu, uzima se u obzir i stvarno vrijeme koje treba proteći do isteka pa se cijena korigira na tom temelju. Vremenske prilike, odnosno neprilike, također su važan čimbenik. Pa nitko ne želi pripremati roštilj po ružnom vremenu! Ako pada kiša tijekom subote i nedjelje, algoritam će smanjiti cijenu mesa. Praćenje ponašanja kupaca još je jedan od čimbenika ugrađenih u algoritam. Korisnici se, dakle, različito ponašaju u odnosu na rok trajanja koji nađu na proizvodu. Iskustvo lanca Albert Heijn je da se teže odlučuju na kupnju što je bliži rok trajanja. Opet, ako se ponudi po korigiranoj cijeni u odnosu na preostalo vrijeme do isteka roka, možda se proda bolje i izbjegne se situacija u kojoj bi proizvod otišao na uništenje.

Uzima se u obzir i povijest prodaje određenog proizvoda. Ako nije “bestseler”, algoritam se može namjestiti tako da se popust na njega popravi i tako postigne bolja prodaja.

Ranije je Wasteless testiran na španjolskom lancu Dia. Bacanje hrane smanjeno je tamo za trećinu, a profit povećan za šest posto.

Digitalne pločice za cijene

– Istraživanja pokazuju da dinamično određivanje cijena, naravno, ako je dobro organizirano, može povećati profitabilnost maloprodavača za od dva do tri posto. Ovaj vrlo dinamičan pristup o kojem se govori i vezan je za vremenske prilike i doba dana podrazumijeva digitalne pločice s cijenama i to je inovativno iskustvo te je eksperimentalno formiranje cijena usmjereno prije svega na privlačenje kupaca, a ne na povećanje zarade. Vjerojatno neće zamijeniti uobičajenu praksu formiranja velikih sniženja robe pred istekom roka – kaže profesor Dario Dunković s Katedre za trgovinu i međunarodno poslovanje Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Kriteriji