Da bi se izložbi udahnuo život te kako bi ispunila sva očekivanja treba puno truda i mnogo sati rada te velik i odgovoran tim koji će je postaviti. Tako deseci ljudi svakodnevno rade i na postavljanju Večernjakove izložbe “Hrvatska svijetu” u Meštrovićevu paviljonu koja će biti otvorena 12. veljače.
Autor i idejni začetnik izložbe o hrvatskim velikanima koji su mijenjali svijet je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, kustosica izložbe je doktorica znanosti Anita Ruso, a za produkciju izložbe zadužena je Real grupa. Uz glavnog producenta Krešimira Renzu Prosolija te izvršnog producenta Damira Kanaeta, važnu ulogu u organizaciji imaju i art direktor Matko Jovičin te kreativni direktor Maro Pitarević koji nam objašnjavaju kako je tekao kreativni proces stvaranja izložbe, koliko je organizacija zahtjevnija u vrijeme pandemije te tko bi sve izložbu trebao posjetiti.
Kako vam je, vama kao kreativnom direktoru, a vašem kolegi kao art direktoru, dosad tekla priprema izložbe “Hrvatska svijetu”?
Maro: Posao je kreativnog direktora projekta oblikovanje komunikacije, ali u ovom slučaju moj je posao bio i puno širi od toga. Od prvog dana aktivno sam surađivao sa svim članovima tima, kako u oblikovanju komunikacije, tako i u kreiranju samog postava i koncepcije izložbe. Nisam samo doveden pred gotov čin da moram smisliti kako predstaviti nešto u što ne vjerujem.
Matko: Kao art direktor, vizualni identitet počeo sam postavljati tijekom realizacije koncepta same izložbe, tako da je cijeli proces bio povezan. Prije svega, bilo je potrebno upoznati se s osnovnim fundusom kojim je izložba inicijalno raspolagala te dobro proučiti početnu ideju za postavljanje izložbe. Također, cijelo smo vrijeme pratili kako se izložba nadopunjava te smo na osnovi konačnog koncepta sastavili i poruku koju ona šalje, kome će je prenijeti te sam način na koji će se vizualno osloniti da poruku prenese na kvalitetan način.
Koja je glavna karakteristika, odnosno poruka vizualnog identiteta?
Matko: Kao i sama izložba, njezin je vizualni identitet spoj klasičnog i modernog te na taj način prati njezinu ideju. Naravno, cilj je podsjetiti ljude na to koliko je značajnih Hrvata kroz povijest doista mijenjalo svijet.
Već se mogu uočiti razni plakati koje ste dizajnirali i koji pozivaju na izložbu. Koji su njihovi glavni elementi?
Matko: Vizualni identitet postavljen je kao cjelina koja se sastoji od nekoliko zasebnih elemenata. Redukcijom šahovnice i globusa, kvadrat je uzet kao najjednostavnija forma koja predstavlja Hrvatsku, a krug kao forma koja opisuje svijet. Logotip je zamišljen kao jednostavna forma i predstavlja translaciju, prije svega znanja, ideje i spoznaje između Hrvatske i svijeta. Osim logotipa, kroz vizualni identitet pojavljuju se i likovi, odnosno portreti osoba koje su dale svoj doprinos svijetu na poljima svoga rada, a apstraktne forme koje ih okružuju predstavljaju kreativni proces i bljeskove ideja. One se kombiniraju s naznakama konkretiziranih ideja u formi nacrta ili ilustracija izuma, patenata, djela, rukopisa... Rezultat kombinacije tih elemenata je vizualni identitet koji potpuno opisuje izložbu u svojoj ideji, prepoznatljiv je i modularan.
Koliko je bilo teže raditi na organizaciji izložbe u ovo pandemijsko vrijeme?
Matko: Što se tiče kreativnog procesa, on je ostao potpuno isti i, srećom, nema veze s pandemijom. No, komunikacijski gledano, možemo govoriti o promjeni kanala kojima predstavljamo događanje i ideju same izložbe, što se, kada je riječ o vizualnom identitetu, manifestira zahtjevom da bude primjenjiv na različite vrste materijala i dimenzija, a da u isto vrijeme zadrži prepoznatljivost. S druge strane, ako govorimo o samom vizualnom identitetu, postoji potreba da bude drukčiji, da prenese poruku i zainteresira na prvi pogled, da privuče ljude unatoč ograničenjima. Mislim da smo u oba slučaja uspjeli napraviti maksimum.
Maro: Pandemijsko vrijeme donosi mnoge izazove. Najteže je organizatoru jer on treba procijeniti želi li doista organizirati izložbu u ovo vrijeme ili odustati od projekta. Srećom, organizatori izložbe nisu ljudi koji odustaju i samim time daju odličnu poruku svima. Svakako, postav izložbe treba prilagoditi epidemiološkim standardima i to nam je i uspjelo. Teže je zbog tih ograničenja, no moram reći i da je dio posla lakše obaviti jer smo se svi zaželjeli svega normalnoga, pa tako i izložbi.
Zašto smatrate da je važno sada, u ovo vrijeme, organizirati izložbu? Koja se poruka time šalje?
Maro: Ovo je posebno dobro vrijeme za takvu izložbu jer živimo u vremenu apatije uzrokovane pandemijom, potresima i ekonomskim problemima. Ljudi su se zatvorili u sebe, a naš je zadatak da im povijesnim primjerima pokažemo da su i prije vremena bila manje ili više teška, ali su uvijek postojali sjajni pojedinci koji su svijetu nezaustavljivo davali. Ova izložba mora inspirirati posjetitelje, da se svi zajedno sjetimo da je upravo kreativnost najbolji i najpoželjniji hrvatski proizvod. Zajedno trebamo stvoriti klimu u kojoj će njihov talent biti prepoznat i potican. Stoga je osnovna poruka ove izložbe – optimizam.
Tko je ciljana publika, odnosno tko bi sve trebao posjetiti izložbu i zašto?
Maro: Smatram da bi izložbu trebali posjetiti baš svi. Zvuči kao demagogija, ali je upravo tako. Ponajprije sva djeca i školarci, kako bi naučili nešto novo o hrvatskim velikanima koji su mijenjali svijet, a potom i svi ostali građani kako bi se prisjetili svih velikih hrvatskih imena, a sigurno će naučiti i nešto novo o njima. Treba naglasiti da ovdje nisu istaknuti vojskovođe i političari, po kojima su najčešće nazivane ulice i trgovi, jer je njihovo djelovanje bilo značajnije za nacionalnu razinu. Na ovoj su izložbi u prvom planu genijalci koji su dali svoj doprinos ne samo Hrvatskoj, nego i svijetu.
Kako se i uz koje poruke izložba predstavlja publici?
Maro: Komunikacija je primjerena poruci, odnosno podržava zajednički cilj da inspirira posjetitelje da dođu na izložbu te da budu ponosni i optimistični. Osim vizualnog jezika kampanje za koji je zadužen Matko, odabrali smo još i prigodnu glazbu i tekst kojima smo htjeli naglasiti važnost izložbe te njezin iznimno pozitivan i edukativan karakter.
Iako vaš posao nije izravno vezan za postav izložbe, koliko ste imali prilike komunicirati s kustosicom i producentima, odnosno koliko vam je upoznavanje s izložbom bilo važno za stvaranje vizualnog identiteta i komunikacijske strategije?
Matko: Postavljanje vizualnog identiteta je usko vezano za sam postav izložbe i način na koji će postav biti koncipiran jer je to prvi kontakt s izložbom i trebao bi na pravi način i preko određenih komunikacijskih kanala zainteresirati potencijalne posjetitelje i, u skladu s time, potpuno im prenijeti ideju same izložbe. Upravo tu vezu koja postoji između ideja koje su postojale u našoj prošlosti i naše svakodnevice, ali i ono što je najbitnije – vezu između Hrvatske i svijeta, trebalo je vizualizirati i raznim komunikacijskim kanalima prenijeti jasno i nedvosmisleno. Meni je bilo jako bitno da znam što će biti postavljeno i na koji način kako bih razumio širi kontekst cijele izložbe i kako bih mogao kvalitetno napraviti svoj dio posla.
Maro: Sve što će posjetitelji vidjeti na izložbi napravio je zajedno cijeli tim i sve je plod stopostotnog konsenzusa. Stoga je rad na ovoj izložbi za mene jedno rijetko i vrijedno iskustvo. Svi koji rade na projektu su vrhunski stručnjaci i svatko se držao svojih kompetencija.
Možete li izdvojiti što vam je najupečatljiviji detalj izložbe “Hrvatska svijetu”?
Maro: Odličan mi je način na koji je izložba prilagođena prostoru “Džamije”, odnosno Meštrovićeva paviljona, kao i svjež te na trenutke neočekivan izbor ljudi koje ćemo predstaviti.
Matko: Meni je najzanimljivija upravo ta spoznaja da izumi, djela i ideje koji su davno zamišljeni i realizirani, u formi koja je tada bila moguća, potječu s područja Hrvatske. Služimo se njima i ne razmišljajući o tome tko ih je i kada izumio i u kojim okvirima, a danas doživljavaju svoj puni potencijal i naša je svakodnevica bez njih nemoguća.