Blagodati talijanskog sindroma čestih političkih kriza i nestabilnosti koji je zadnje tri godine zahvatio Hrvatsku tako što je imao pozitivan utjecaj na gospodarstvo polako se bliži kraju.
Od šest zadnjih mjeseci u pet smo imali pad industrijske proizvodnje, koji je potvrđen i u travnju smanjenjem i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Hrvatska, zapravo, nema čvrstu Vladu još od izborne 2015. godine, zadnje godine Milanovićeva mandata nakon koje je uslijedio eksperiment s Tihomirom Oreškovićem, drugo preslagivanje Mosta i HDZ-a te na kraju koalicija HDZ-a s HNS-om i manjinskim zastupnicima.
U razdoblju kada političari nisu uspijevali dublje pustiti korijenje ekonomija je rasla pod utjecajem turističke potrošnje i pozitivnih kretanja u okruženju, a ne državne potrošnje koja je znatno pala. No taj pad potrošnje imao je i loše naličje u padu investicija i općenito zastoju u svim reformskim procesima, tako da je voćka koja je pala vladajućima u krilo izgubila na slasti. Ekonomisti procjenjuju da je hrvatska ekonomija i u prvom tromjesečju rasla malo iznad dva posto (što bi danas trebalo biti službeno objavljeno), no sve je više signala da rast, koji je ionako najniži u odnosu na usporedive zemlje, usporava.
– Travanjski pad industrijske proizvodnje nije dobra vijest. Nisam bio zabrinut zbog kolebanja u prvom tromjesečju jer je tu puno jednokratnih učinaka, ali ako se taj pad nastavi dalje u drugi kvartal, to nije dobro – komentira analitičar Hrvoje Stojić. Promatrano prema glavnim industrijskim granama, osmi mjesec zaredom pad nastavlja predvoditi razmjerno snažna kontrakcija kod kapitalnih proizvoda, koja je prema travnju 2017. smanjena 12,2 posto, ističu analitičari RBA.
Trajni proizvodi za široku potrošnju, nakon tri mjeseca rasta, u travnju su se vratili u negativan teritorij zabilježivši pad od 4,4%. Naposljetku, obujam proizvodnje u energiji niži je 0,3%. Negativna kretanja ublažena su rastom netrajnih proizvoda za široku potrošnju, kao što su hrana ili piće te sirovine i poluproizvodi. Marina Tkalec s Ekonomskog instituta naglašava da dosta minusa dolazi iz energetskog sektora koji je ovisan o vremenskim prilikama.
– Često na proizvodnju utječu i vremenske prilike, korištenje grijanja, klime i slično. Veći su problem kolebanja oko kapitalnih proizvoda – kaže Tkalec.
U travnju je prerađivačka industrija (čiji je udio u ukupnoj strukturi industrije gotovo 80%) stagnirala, dok su rudarstvo te opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom na godišnjoj razini zabilježile pad od 9,7%, odnosno 3,5%. Slična kretanja zabilježena su u prva četiri mjeseca. Prvo tromjesečje obilježila je i stagnacija izvoza tako da jedina svjetla točka ostaje turistička potrošnja.
Naravno, sve što je negativno na glavnu naslovnicu. Pa da se izgradi elektrana na Peruči koja je sabotirana od strane mosta i ostalih populista, proizvodili bi energiju koja bi nam podigla industijsku proizvodnju za 10%, ali kada se piše negativno o elektrani na Peruči, nitko ne razmišlja o padu ili rastu industrijske proizvodnje. Hoćete objaviti novu statistiku DZS-a? Državni zavod za statistiku je objavio nove, ispravljene podatke o povećanju hrvatskog BDP-a i rast je veći nego što je izvorno objavljeno. 2016.: T1 3.3%, T2 3.2%, T3 3.7%, T4 4.0%, a 2017.: T1 2.9%, T2 3.2%, T3 3.4%, T4 2.2%. Po ovome je rast BDP-a u 2016. godini bio oko 3.5% a 2017. godine oko 3%..