Ovo su odgovori na 12 najčešćih pitanja o poreznoj reformi

Ministar financija Zdravko Marić pokrenuo je veliku reviziju poreznog sustava čiji će konačni efekt biti smanjenje poreznih obveza građana i tvrtki za približno dvije milijarde kuna. Nova bi porezna pravila, tvrde predlagači, trebala biti jasnija i jednostavnija za primjenu, a s obzirom na to da su sveobuhvatna, utjecat će na svakog od nas. Ljudima koji imaju male plaće i nemaju uzdržavane članove obitelji poboljšanja su mala ili nikakva, a u nastavku donosimo odgovore na najčešća pitanja koja se pojavljuju u javnosti.

1. Zašto se male plaće neće povećati?

Najčešća primjedba vezana uz Marićevu poreznu preraspodjelu glasi da ljudi s malim plaćama neće dobiti ništa! Takvih nije malo jer 900 tisuća građana ima primanja koja su ispod donje granice za oporezivanje. Gotovo 600 tisuća radnika koji su zaposleni u tvrtkama ili kod obrtnika mjesečno zarađuje manje od 3500 kuna neto, a brojka onih čije se plaće kreću oko 2500 kuna vrtoglavih je 400 tisuća. Ti ljudi ni sad ne plaćaju porez jer su im primanja niža od predviđenih odbitaka i olakšica. Nakon Marićeve reforme, ukupna brojka građana koji će biti izuzeti od plaćanja poreza na dohodak i prireza penje se na 1,5 milijuna, dok će 1,2 milijuna građana ostati platiše. Prvoj grupaciji stanovništva država može pomoći ili odmoći jedino davanjem socijalne pomoći ili preko PDV-a jer je PDV isti za sve bez obzira zarađuju li mjesečno 3000 ili 30.000 kuna. Ljudima koji se nalaze ispod poreznog praga plaće mogu porasti jedino ako dobiju povišicu od poslodavca kod kojega rade, država im poveća mirovinu ili se dodatno zaposle honorarno.

2. Što će biti s mirovinama?

U ovom trenutku porez na dohodak plaća oko 145 tisuća umirovljenika čije su mirovine veće od 3800 kuna mjesečno, dok ga svi ostali ne plaćaju. Neoporezivi dio za umirovljenike će ostati isti kao i dosad, ali će i kod umirovljeničke populacije ‘profitirati’ oni koji imaju uzdržavane članove obitelji, nezaposlene supružnike, a nažalost i nezaposlenu djecu jer ima i takvih slučajeva. Ovih 145 tisuća umirovljenika s većim mirovinama dosad su uglavnom plaćali 12 posto poreza na dohodak, a ubuduće će se i njihove mirovine oporezivati s 24 posto jer će 24 posto biti najniža stopa poreza na dohodak. Da bi se izbjeglo povećanje porezne obveze umirovljenika, Ministarstvo financija najavljuje da će se njihova porezna obveza prepoloviti, odnosno da će se na mirovine iznad 3800 kuna obračunati samo 50 posto pripadajućeg poreza. Nešto kao – pišem 24, naplatim 12! Prema tome, hrvatski će umirovljenici biti na istome kao i dosad, ali bi na 50-postotnom umanjenju mogli profitirati ljudi koji su svoje mirovine zaradili u inozemstvu jer su i oni postali obveznici hrvatskog poreza na dohodak. Hrvatska ne smije oporezivati jedino njemačke mirovine, dok svi drugi penzioneri moraju podnositi porezne prijave i plaćati hrvatski porez na dohodak, što mnogima uzme značajan dio mirovine.

3. Koliko djeca utječu na neto plaću?

Olakšica na jedno dijete iznosi 1750 kuna i svakog tko ima dovoljno veliku plaću da je može iskoristiti s tom olakšicom država časti s 450 kuna mjesečno. Za dvoje djece, olakšica je 4250 kuna i ona donosi dodatnih 1020 kuna veće plaće u odnosu na samca, a za troje djece ukupna je olakšica 7750 kuna i ona diže plaću za 1860 kuna u odnosu na osobu koja nema nijedno dijete. Sve se te olakšice za djecu i uzdržavane članove obitelji mogu iskoristiti jedino ako je bruto plaća dovoljno velika. Na male plaće olakšice uglavnom nemaju nikakav utjecaj!

4. Što s autorskim radom i drugim dohotkom?

Svaka dodatna zarada, bilo da se ostvari uz redovnu plaću ili je jedini prihod obveznika, oporezivat će se na isti način kao i redovna plaća. Svaki će isplatitelj na drugi dohodak morati razrezati 24 posto poreza na dohodak i pripadajući prirez, a na kraju godine porezna će uprava zbrojiti sve dohotke s uračunatim odbicima i izdati konačni obračun. Još nije poznato hoće li ljudi koji rade honorarno dobivati 30 posto paušalnog troška koji se neće oporezivati, a isto tako nije jasno što će zauzvrat dobiti od države na ime plaćenih socijalnih doprinosa. Sad imamo rješenje po kojemu ljudi koji honorarno rade (ali ne kao autori) mogu steći staž proporcionalno mjesečnoj zaradi. Svima onima koji zarade prosječnu plaću u državi priznaje se mjesec dana staža. Prema prijedlogu, stopa zdravstvenog i mirovinskog doprinosa za dodatne poslove bila bi upola niža od važeće (10 za mirovinsko i 7,5 posto za zdravstveno) i nije jasno hoće li se onda na osnovi te uplate dobivati polovina staža?

5. Koliki je porez na najam stana?

To je dohodak od kapitala, a kod njega se ne mijenjaju porezna pravila, on ostaje 12 posto i kad se jednom plati, smatra se konačnim te neće ulaziti u obračun godišnjeg poreza na dohodak, kao, na primjer, ostali dohoci od rada.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

6. Što ako je radnik ugovorio neto plaću?

U tom slučaju, smanjenje porezne presije na plaće neće ni na koji način utjecati na primanja radnika i poslodavac može povišicu zadržati za sebe, odnosno naštimati bruto tako da radnikova neto primanja ostanu ista. Gdje god postoje kolektivni ugovori, plaće se ugovaraju u bruto iznosima, no u malim tvrtkama plaće se dogovaraju i u neto i u bruto iznosima. Dostupni statistički podaci pokazuju da su tvrtke uglavnom bile korektne prema svojim zaposlenicima te da su prosječne neto plaće uglavnom rasle nakon svake porezne preraspodjele. Kada je Milanovićeva Vlada prije dvije godine povećala neoporezivi dohodak s 2200 na 2600 kuna, godišnje neto plaće zaposlenih porasle su dvije milijarde kuna, i to se osjetilo i na potrošnji i na iznosu neto plaća. Ovaj put rasterećenje plaća je blaže i, prema riječima Zdravka Marića, ono će iznositi oko 1,4 milijarde kuna.

7. Što će poslodavcima značiti vraćanje reprezentacije?

Kada je 2012. ukinuo tu olakšicu, Slavko Linić je tvrdio da je na pretporezu za automobile i reprezentaciju za državni proračun uštedio oko 550 milijuna kuna godišnje. Velika je to stavka, zbog koje se poslodavcima vratio osmijeh na lice, a zbog nje će profitirati i vlasnici restorana kojima je osjetno pao promet nakon što su tvrtke srezale troškove reprezentacije.

8. Zašto se vraćamo na sustav PDV-a s dvije stope?

Gleda li se interes države i državnog proračuna, teorija kaže da PDV ne smije imati puno izuzeća te da bi svi proizvodi i usluge trebali biti jednako oporezivani jer se socijalna politika ne treba voditi preko PDV-a, nego preko centara za socijalni rad. Teorija je jedno, a život nešto sasvim drugo, zbog čega je i Hrvatska napustila model s dvije stope PDV-a kako bi utjecala na pojeftinjenje određenih socijalnih grupa proizvoda, a po Marićevu prijedlogu, sad se tome vraća. Dvije stope PDV-a ima samo osam članica EU.

9. Koliko ću platiti poreza ako kupujem stan?

Građani koji kupuju prvu nekretninu dosad su bili izuzeti obveze plaćanja 5 posto poreza na promet nekretnina, a takva se izuzeća prema novom prijedlogu ne predviđaju ni za koga. Promjena vlasništva oporezivat će se s 4 posto i porez bi bez iznimke plaćali svi kupci stanova. Isto tako, smanjio bi se i porez na nasljedstvo na 4 posto, a prvi nasljedni red i dalje bi bio izuzet plaćanja. Postoje nejasnoće kod oporezivanja novih stanova pa treba pričekati kako će izgledati predloženo zakonsko rješenje. Hrvatskoj se dosta prigovaralo što nema porez na nekretnine, koji se ovom reformom uvodi, a rijetko se spominje da ostale države nemaju porez na promet nekretnina ili je on simboličan u odnosu na naš porez. Dakle, spuštanje stope s 5 na 4 posto dobar je smjer, no nedovoljan s obzirom na ukidanje te porezne obveze za mlade obitelji koje tek kupuju prvu nekretninu.

10. Zašto se ukida olakšica za reinvestiranu dobit?

Predlagač zakona kaže da je tu olakšicu koristilo samo dva posto poduzetnika, znači negdje oko 2000 tvrtki ima li se na umu da Hrvatska ima stotinjak tisuća aktivnih poduzetnika. Nije to ni malo ima li se na umu da su se nakon 2008. investicije prepolovile. Sad postoje ograničenja kod korištenja te olakšice jer je ona vezana uz zadržavanje ili povećanje broja zaposlenih i ulaganje dobiti u dugotrajnu imovinu. Poduzetnička populacija zadovoljna je predloženim promjenama jer su naši porezi u tom dijelu usporedivi s porezima u drugim zemljama.

11. Hoće li doći do rasterećenja velikih plaća?

Samo djelomično jer će ovisno o osobnim odbicima i broju uzdržavanih članova plaće koje se kreću od 10 do 15 tisuća kuna neto porasti 300-tinjak kuna. To nisu iznosi koji mogu zadržati stručnjake da ostanu u Hrvatskoj. Puno veći efekt postigao bi se da je ukinuta stopa od 40 posto ili se ona primijenila na za naše prilike doista visoka primanja iznad 30-40 tisuća neto.

12. Kakav je učinak PDV-a na cijene proizvoda i usluga?

Svi znamo da ugostitelji nisu pretjerano smanjivali cijene nakon što im je PDV prije dvije godine smanjen s 25 na 13 posto, čime su izgubili važan pregovarački adut kod eventualne korekcije. Tamo gdje su usluge pod kontrolom države, primjerice struja, voda, odvoz smeća, smanjenje PDV-a dovest će do smanjenja potrošačkih cijena, no u drugim je segmentima ta veza znatno slabija. Malo je vjerojatno da će smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, koje se očekuje od siječnja 2018., potaknuti značajniji val pojeftinjenja, no država će posve sigurno ostati bez tri milijarde kuna prihoda od PDV-a. Pojednostavnjivanje sustava PDV-a nije dovoljno dobar razlog da bi država kroz PDV poticala poskupljenje robe i usluga koji se sada oporezuju s najnižom stopom od 5 posto.

>> Marić predstavio poreznu reformu: Ovo su stvari koje će se uskoro promijeniti