Pod ovrhom 2050 nekretnina

U šest i pol godina otkako se primjenjuje centralizirani sustav ovrha preko Fine, država je od građana ovršila 40 milijardi kuna za njihove neplaćene obveze, no usprkos toj astronomskoj brojci, dug blokiranih i dalje je veći od 42 milijarde kuna.

Kolika je unutar naplaćene svote vrijednost glavnice duga, a koliki su troškovi postupka i kamate nikada nije objavljeno, no prema Zakonu o obveznim odnosima, Fina prvo namiruje troškove postupka, zatim kamate, a tek potom ide vraćanje glavnice duga. Vlada je najavila da će u smanjenje zaduženosti krenuti s dvije fronte. Jednu bi trebao voditi ministar financija Zdravko Marić koji priprema otpis ljudima koji duguju manje od prosječne plaće, a takvih je među blokiranima oko 92 tisuće. Prema analizi Fine, oko 42 tisuće građana duguje do 2000 kuna, a daljnjih 76 tisuća između 2 i 10 tisuća kuna. No, njihovi su ukupni dugovi (440 milijuna kuna) kap u moru ukupnih nenaplaćenih obveza. Najveći hrvatski dužnici nisu “obični” građani nego oko 4500 propalih poduzetnika/obrtnika čiji dugovi premašuju vrijednost tri godišnja proračuna grada Zagreba. Da su imale odakle, banke bi te dugove već odavno naplatile iz njihove privatne imovine. Ta se dugovanja teško mogu raspetljavati nekom koordiniranom državnom akcijom, nego kroz postupak osobnog bankrota i dogovor dužnika s bankama. Približno 14 tisuća građana duguje između 100.000 i milijun kuna, a njihove su obveze oko 14 milijardi kuna, odnosno kao dva zagrebačka proračuna.

Na pritisak javnosti, a i predsjednice države koja im svako malo potura ovrhe pod nos, premijer Plenković najavio je da će pogurati izmjenu Ovršnog zakona i sa sutrašnje sjednice Vlade uputiti ga u hitnu saborsku raspravu. Dorađeni Ovršni zakon trebao bi otežati ovrhe nad stanovima i kućama dužnika. Nekretnina se tako neće moći ovršiti za dug manji od 20.000 kuna, osim u slučaju duga za alimentaciju. U ovom trenutku neku od faza javne dražbe prolazi 2050 različitih nekretnina, od stanova, kuća, apartmana do zemljišta, staja i ostale imovine. Ovrha nad nekretninama, bila ona prva, treća ili sedma, moći će se pokretati tek za dugove veće od 20 tisuća kuna, a kad je riječ o novčanim sredstvima, građanima će za život ostati tri četvrtine primanja, a ne dvije trećine kao dosad.

Kad je riječ o jedinoj nekretnini, ona će se moći ovršiti jedino ako je vlasnik potpisao suglasnost da pristaje na ovrhu. Tko, na primjer, založi svoj stan da bi dobio kredit, ne bude li ga vraćao stan će mu otići na bubanj. Država će, međutim, zbrinuti ovršene socijalno ugrožene obitelji sljedećih godinu i pol dana. Procjenjivalo se da bi država godišnje trebala osigurati smještaj za stotinjak ovršenih obitelji, i to kroz plaćeni najam privatnog stana koji ne smije prelaziti devet prosječnih plaća u državi ili davanje na korištenje nekretnine u vlasništvu RH. Prijedlog promjena Ovršnog zakona priprema i SDP koji traži da se ovrhe do 10.000 kuna ne provode kod javnih bilježnika nego besplatno u Fini.