Ovo ljeto Hrvatska je imala oko 45 tisuća zaposlenih manje nego u isto vrijeme prošle godine. Podaci o dobnoj strukturi zaposlenih pokazuju da su s tržišta rada prvi ispali uglavnom mladi ljudi. Korona je trenutačno mladima veća prijetnja za egzistenciju nego za zdravlje. Lani je u radnom odnosu bilo oko 21 tisuću mladih ljudi u dobi do 19 godina, ovo ljeto jedva njih 14 tisuća!
U dobi od 20 do 24 godine imali smo ovo ljeto oko 97 tisuća zaposlenih, a lani 110 tisuća, što je pad od 13,5 tisuća! Oko 11 tisuća zaposlenih manje bilo je i u dobnoj skupini od 30 do navršene 34 godine (ukupno 192 tisuće zaposlenih ovo ljeto prema 203,5 tisuće lani) te oko 10 tisuća manje mladih radnika između 25 i 29 godina života (159 tisuća zaposlenih te dobi krajem srpnja). Udio mladih do 30 godina života u ukupnoj zaposlenosti pao je s 18,84 na 17,43 posto.
Starijih od 50 godina danas je među zaposlenima više nego prije godinu dana, a posebno osoba koje su prekoračile šezdesete, kojih je danas oko 7,5 tisuća više zaposlenih. Krajem srpnja prošle godine imali smo 80 tisuća zaposlenih između 60 i navršene 64 godine, a ove godine 85 tisuća. Jednako tako, lani je bilo zaposleno 15,5 tisuća starijih od 65 godina, a ove godine 18 tisuća.
Mladi prvi otpali i u EU
Sličan trend pokazuje i burza nezaposlenih, gdje se udio nezaposlenih u dobnoj skupini od 20 do 24 godine povećao za 57 posto, dok se udio nezaposlenih starijih od 60 godina povećao za 13 posto. Stabilan i identičan ostao je samo broj zaposlenih četrdesetogodišnjaka, kojih je u radnom odnosu oko 420 tisuća.
– Sužavanjem mogućnosti zapošljavanja mladi su ostali bez prilike da uđu na tržište rada. Teško je procijeniti hoće li postojeći trend ostaviti dugoročne posljedice na mlade ljude jer su oni do zatvaranja ekonomije razmjerno kraće čekali na zaposlenje. S druge strane, stariji su se i ranije teže zapošljavali – kaže Predrag Bejaković, analitičar Instituta za javne financije.
Mlađi, očito, lakše ulaze na tržište rada, ali i lakše ostaju bez posla jer karijeru započinju kao sezonski ili radnici na određeno. Hrvatska je, dodaje Bejaković, zahvaljujući dobrim gospodarskim kretanjima do korone i garancijama za mlade uspjela ublažiti broj nezaposlenih mladih, ali to bi opet mogao biti problem ako kriza potraje. Budući da su mladi prvi “otpali” s tržišta i u drugim europskim zemljama, i s te bi strane moglo doći do priljeva novonezaposlenih mladih osoba. Dulje zadržavanje starijih u svijetu rada za Bejakovića je pozitivan događaj, pogotovo što smo na začelju po radnom angažmanu osoba starije dobi.
Dobri će radnici ‘preživjeti’
– Mirovina je uvijek puno manja od plaće. To su ljudi koji su produktivni, imaju iskustvo, znanja i sposobnosti koje ne cijenimo, ne motiviramo ih da ostanu u radnom odnosu. Imamo puno ljudi koji bi mogli raditi, ali je udio zaposlenih među starijima od 60 godina i dalje skroman – kaže Bejaković. U jesen smo ušli s približno 145 tisuća nezaposlenih osoba.
– Državne potpore spriječile su da nezaposlenost znatno poraste, no to ne znači da neće doći do takvog trenda. Starije osobe i ljudi niže obrazovne razine uvijek će teže dolaziti do posla. Stoga im treba pomoći da steknu nove sposobnosti i usavrše se – veli Bejaković koji nije siguran da će promjena uvjeta zapošljavanja u Zakonu o radu promijeniti trendove.
– Mi smo društvo koje jako ne poštuje zakone. Tko god želi otpustiti radnika, to će i učiniti. Ipak, ne vjerujem da će se poslodavci lako rješavati dobrih radnika – dodaje Bejaković.
Otpali su ljudi isključivo iz realnog sektora, nitko u javnom nije dobio otkaz, čak se broj zaposlenih u tom, nadrealnom, sektoru i povećao... A što se tiče prekvalifikacije, to je vrlo, vrlo upitno. Istina da je to snažan buzzword i mnogi zarađuju velike novce na tome, ali realno tu ima vrlo malo koristi...