Slovenski predsjednik Borut Pahor posljednjih je dana na putu u velikoj diplomatskoj ofenzivi kojom utvrđuje politički, ali i gospodarski položaj svoje zemlje među vodećim “igračima” na europskoj sceni.
Nakon što se prije tri dana u Berlinu susreo s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, Pahor je jučer u pratnji trojice ministara i nekoliko desetaka gospodarstvenika stigao u dvodnevni posjet Moskvi i susreo se s Vladimirom Putinom.
U trokutu svjetske moći
Održat će se ne samo politički razgovori već će biti potpisani i ugovori o gospodarskoj suradnji vrijedni više od milijardu eura. Neće to biti kraj Pahorove turneje, jer slovenski predsjednik nakon Moskve odlazi u Kijev gdje će pokušati ispregovarati, uz potporu Njemačke i Rusije, prekid vatre između Kijeva i ruskih pobunjenika na istoku zemlje.
– Politički govoreći, Pahor će u Moskvi pokušati uvjeriti Putina da pokaže znak dobre volje i da se malo smire borbe koje su zadnjih dana tamo ponovo eskalirale. Pahor nema nikakav politički mandat za svoju misiju, no svaki napredak bit će svakako dobrodošao – tvrde njemački analitičari koji su pratili Pahorov posjet Berlinu i početak njegove mini turneje.
Malena država Slovenija obično nije bila prva asocijacija kada se govorilo o visokoj međunarodnoj politici, no stvari se očito mijenjaju. Borut Pahor prilično mudro koristi tri točke. Činjenicu da njegova vlada ima vrlo velik ugled u Njemačkoj, dobre odnose s Rusijom i Putinom koji je posjetio Sloveniju u ljeto prošle godine, i posljednje, ali ne i najmanje važno, činjenicu da preko Melanije Trump imaju pristup Bijeloj kući i američkoj administraciji.
– Trump je već razgovarao s Pahorom telefonom, a slovenski predsjednik predložio je da Trump i Putin održe svoj prvi sastanak upravo u Sloveniji. Baš kao što se 2001. na Brdu pri Kranju s Putinom sastao tadašnji američki predsjednik Bush. Ujedno, tijekom razgovora Trump je Pahoru na telefon dao i Melaniju pa su razgovor nastavili na slovenskom jeziku – kaže jedan od poznavatelja prilika u uredu slovenskog predsjednika.
Upravo ova bliskost slovenske administracije prema “trokutu moći”, Berlinu, Moskvi i Washingtonu, daje službenoj Ljubljani mogućnosti o kojima Zagreb u ovome trenutku može samo sanjati. Hrvatski odnosi prema Berlinu su relativno topli, ali zato su prema Rusiji na jednoj od najnižih točaka u povijesti. Odnosi prema Washingtonu su, ma koliko se hrvatska Vlada trudila, bez ikakva utjecaja.
Naravno, slovenski odnosi s Rusijom i Njemačkom nisu stvar “rodbinskih veza” kao u slučaju SAD-a, već su godinama pomno građeni.
Kockanje se isplatilo
Slovenija je, uz Mađarsku, godinama bila jedan od boljih prijatelja Moskve, odnoseći se prema Kremlju što je opreznije, blaže i kooperativnije moguće. Danas, kada je Rusija gotovo preko noći, nakon promjene administracije u Bijeloj kući, izgubila na Zapadu “status najvećeg neprijatelja” i prerasla u relativno prihvatljivog, čak i poželjnog partnera, takav stav Slovenije sada dolazi na naplatu. Uz Pahora se u Moskvi nalazi i dvadesetak gospodarstvenika.
– Ugovore s ruskim partnerima potpisat će slovenske kompanije Geoplin, Riko, Iskratel, Tajfun, Duol, Bosio i druge. Ako se u Moskvi potpiše 11 pripremljenih ugovora, a možda će ih biti i više, ovaj posjet će gotovo udvostručiti prošlogodišnju trgovinu između dvije zemlje – kazao je Pahor.
Slovenija je možda i najbolji primjer kako je pametnom i proaktivnom politikom moguće zauzeti svoje mjesto na svjetskoj ekonomsko-političkoj sceni.
>>Voditelj Putina nazvao ubojicom, Trump uzvratio: 'Mislite li da je naša zemlja tako nevina?'
Pahor ima problem. Kamo će pohraniti te silne milijarde eura a da ne ugrozi teritorijalni integritet susjednih država.