– Gospodin je otkupio sve nas ne samo katolike, već i one koji ne vjeruju, kazao je papa Franjo. Taj njegov citat iz evanđelja izazvao je raspravu, više u anglosaksonskom svijetu negoli drugdje, pa je prevoditelj na engleski jezik u uredu za tisak Svete Stolice, otac Thomas Rosica, pojasnio kako Papa nije imao namjere otvoriti teološku raspravu o prirodi otkupljenja.
U talijanskim glasilima, na primjer, te papine riječi nisu izazvale diskusiju, jer je tumačio ulomak iz evanđelja u kojemu je riječ o apostolima koji još uskogrudno shvaćaju Boga i njegovo djelovanje. Franjo je o tome govorio 22. svibnja u homiliji, koju izgovara bez prethodno napisanog teksta, tijekom jutarnje mise u kapeli doma Sante Marte u Vatikanu.
Papine riječi u homiliji
Evo što je kazao papa Franjo u toj homiliji koja se uklapa u njegovu ekumensku strategiju i ističe kako se ne smije ubijati u ime Boga: ''Gospodin nas je stvorio na svoju sliku i naličje, i mi smo slika Gospodina, i On čini dobro i svi mi imamo u srcu tu zapovjed: čini dobro i ne čini zlo. Svi. 'Ali, oče, taj nije katolik! Ne može činiti dobro!'. Da, može činiti. Mora činiti. Ne može: mora! Jer, ima tu zapovjed u sebi. 'Ali, oče, taj nije kršćanin, ne može to činiti!'. Da, može činiti. Mora činiti. Naprotiv, to zatvaranje u misli da se ne može činiti dobro izvan, svi, je zid koji nas vodi ka ratu i to je i ono što su neki mislili u povijesti: ubijati u ime Boga. Mi možemo ubijati u ime Boga. A, to je, jednostavno, huljenje. Kazati da se može ubiti u ime Boga je huljenje. Gospodin je sve, sve nas otkupio Isusovom krvlju: sve, ne samo katolike. Sve! 'Oče, a ateiste?'. I njih. Sve! A ta krv nas čini djecom Božjom prve kategorije! Stvoreni smo djeca s naličjem na Boga i Kristova krv nas je otkupila sve! I svi mi imamo obvezu činiti dobro. Ta zapovjed da činimo dobro vjerujem da je lijepi put prema miru. Ako mi, svatko na svoj način, učinimo dobro za druge, onda ćemo se susresti tamo, činimo dobro, i činimo polagano, adagio, malo po malo, stvaramo kulturu susreta: imamo veliku potrebu za tim. Susretati se čineći dobro. 'Ali ja ne vjerujem, oče, ja sam ateist!'. Ali činiš dobro: susrest ćemo se tamo!“.
Papa Franjo zatim je podsjetio kako se toga dana, 22. svibnja, obilježava sv. Rita, zaštitnica nemogućih stvari, pa to što nam se čini nemogućim molimo da se ostvari s njezinim zagovorom. - Molimo ju za tu milost, tu milost da svi, baš svi, sve osobe učine dobro i nađimo se na tom poslu, što je rad stvaranja, nalikuje na Očevo stvaranje, obiteljsko djelovanje, jer svi smo Božja djeca: svi, svi! I Bog nas voli, sve! Neka nam sveta Rita podari tu milost, koja izgeleda gotovo nemogućom. Neka bude tako - zaključio je papa Franjo.
Baš svi po rođenju imaju u sebi taj imperativ da čine dobro
U svom ekumenskom projektu papa Franjo naglasio je kako se u dobrom djelovanju mogu napokon i susresti i vjernici i nevjernici. Oni koji su svjesni da smo svi stvoreni na sliku Božju prepoznat će u dobru djelu nekog nevjernika i tu sliku i to će biti prilika za susret u velikoj obitelji čovječanstva. Papa ističe kako je svojim sljedbenicima Isus htio proširiti obzor, te ih upozorava da i Bog uvijek djeluje, ali djeluje i u drugima i po drugima. Svi, baš svi po rođenju imaju u sebi taj imperativ da čine dobro. Svi smo mi djeca Božja, a onda, svi smo otkupljena djeca Božja, premda toga mnogi nisu svjesni, ipak su pozvani da jedni drugima čine dobro. U sve je ljude upisana ta dužnost da čine dobro, pa nije dobro to ograničavati, ističe papa Franjo.
Nevjernicima otvorio vrata raja?
Premda Franjo citira evanđelje, neki su to protumačili kao da je nevjernicima otvorio vrata raja. Nije rekao ništa novoga, odnosno kazao je kako Bog ne poziva na nasilje, već samo na ljubav. Kada bi čelnici drugih religija počeli govoriti na isti način, kada bi se ujedinili s Franjom na istoj platformi, možda bi u svijetu bilo manje ratova i terora. Ima i onih koji su njegov govor shvatili i kao bezuvjetno otvaranje vrata raja i ateistima. Papa kaže da i ateisti, dakako, mogu, odnosno moraju, činiti dobro i tada će se svi koji čine dobro susresti tamo. Ateist je također Božje djete, a činiti dobro nije pitanje vjere, već obveza za sve.
Otac Thomas Rosica u posebnoj noti objašnjava smisao otkupljenja, odnosno kako činiti samo dobro ne znači otkupiti se. - Papa Franjo nije imao namjeru izazvati teološku raspravu o prirodi otkupljenja - pojasnio je otac Rosica, odnosno kako nije papina namjera bila kazati kako je ''raj i za ateiste i agnostike“. Otvorila se rasprava i na internetu. Američki svećenik John Zuhlsdorf je na svome blogu iznio kako je ''Franjo bio jasan kazavši da ateistima milost nudi Isus i prema tome ne može biti otkupljenja bez žrtvovanja“. Drugim riječima, ne može se ići u raj bez Krista. David Silverman, predsjednik američkih ateista, pozdravio je Papinu želju ''uključivanja i nevjernika u diskusiju o moralu“. Mnogi američki vjernici su, prema pisanju lista USA Today, izrazili iznenađenje zbog Papinih riječi, ali ima i onih koji, kažu, ne vjeruju da su nevjenici nužno zločesti. U svakom slučaju, pomisao kako je zatvaranje u misli da se ne može činiti dobro zid koji nas vodi ka ratu, kazao je Franjo.
>>Papa Franjo: Ateisti koji čine dobro iskupljeni su kao i katolici!